+ Reply to Thread
Page 1 of 2 1 2 LastLast
Results 1 to 10 of 11

Thread: Staro pitanje: ŠTO JE FILOZOFIJA

  1. #1
    član
    Join Date
    Aug 2010
    Posts
    256
    size="tall"

    Staro pitanje: ŠTO JE FILOZOFIJA

    Ispisane su tone papira o filozofiji, pa evo elemntranog pitanja: Što je filozofija? Što je smiso filozofije i svrha? Napišite Vaše originalno gledište ili neko od poznatih gledišta koje vam se čini točnim, korektnim. Naravno, uvijek je u igri odnos filozofije i znanosti i obratno. Što možete reći o tom odnosu? Što je filozofija a što znanost za umnost i život čovjeka?

    Što je filozofija?
    Filozofija je umnost o cjelini, bilo čega od crva u đubrištu, preko čovjeka do svemira.

    Što je smiso filozofije i svrha?
    Smisao filozofije je da spozna cjeline, svrha je da čovjeku ponudi smisao života u svemiru i na Zemlji.

    Poznato je da su nekada filozofija i znanost bili jedno s dominacijom filozofije. Nakon prodora znanosti u prirodne fenomene znaost se odvaja od filozofije i I ostavlja filozofiju da se partikulrizira, obično kažem, da se celziusira, atomizira se. Tako reducirana fiozofija nastaje krajem Njemačke idologije.

    Nakon Hegel – Marks kraja filozofije nabujala znanost vraća se ponovno filozofiji, pogotovo nakon pojave Bhora, Heisenberga, Paulija, Einsteina I drugih znanstvenih velikana prošlog stoljeća. Danas filozofiju promoviraju znanstvenici, primjer je Hofstader i njenu slični. Dakle, događa se obrat. U prošlosti filozofi su uzdizali znanost, a danas znanstvenici uzdižu filzofiju kao UMNOST O CJELINAMA I CJELINI.

  2. #2
    Svjetlana Valentić enky's Avatar
    Join Date
    Aug 2010
    Posts
    1,935
    Mišljenja sam kako se čovjek po svojoj inteligenciji te, nadasve, sposobnosti čuđenja, umno uzdigao u one kreativne sfere, kojima, putem filozofije, pokušava proniknuti u bit stvari, dočim putem znanosti bit (želi) mijenja(ti).

    Za mene je filozofija i dalje ljubav prema mudrosti, no kako mudrost vidim kao vještinu "ispravnog" i "kvalitetnog" korištenja znanja, svakako mi se dopada vaša definicija filozofije, kao umnosti o cjelini te, zapravo, ne uviđam po čemu se "naše definijcije" sadržajno razlikuju.

  3. #3
    član
    Join Date
    Aug 2010
    Posts
    256
    Quote Originally Posted by enky View Post
    Mišljenja sam kako se čovjek po svojoj inteligenciji te, nadasve, sposobnosti čuđenja umno uzdigao u one kreativne sfere, kojima putem filozofije pokušava proniknuti u bit stvari, dočim putem znanosti bit (želi) mijenja(ti).

    Za mene je filozofija i dalje ljubav prema mudrosti, no kako mudrost vidim kao vještinu "ispravnog" i "kvalitetnog" korištenja znanja, svakako mi se dopada vaša definicija filozofije, kao umnosti o cjelini te, zapravo, ne uviđam po čemu se "naše definijcije" sadržajno razlikuju.
    Ključno pitanje je kako se shvaća i interpretira filozofija. Svatko od nas može uzeti tri hrpe filozofskih knjiga: Zapadnu filozofiju, Indijsku i Kinesku. Što će pojedinac nači u tim knjigama ovisi o kapacitetu pojedinca da ih poveže sa spoznajma znanosti. Zašto sa spoznajama znanosti? Zato što su nobelovci suvremene fizike našli inicijacije za svoje Nobelove ngrade u umnosti Indije i Kine. Niles Bhor se toliko zaljubio u Ji Jing organsku koncpciju kineske znanosti da je za svoj nadgrobni spomenik uzeo simbol Jin – janga. Ako se usredotočimo samo na Zapadnu filozofiju sigurno ostajemo “ kratih rukava “, jer samo Platon dodiruje neke spoznaje kvantno valne fizike,a te spoznje su ključne.
    Budući sam isprevrtao sve tri hrpe knjiga, plus znanstvenu hrpu, samo po sebi se nametnula ideja da filozofija mora biti racionalna kao i znaost. Kasnije sam ustanovio da tako misle i neki drugi suvrmeni filozofi na Zapadu. Točku filozofske racionalnosti našao sam u fenomenu i sadržaju Ishodišta, gdje se bez iikakve sumnje na istom mjestu susreću filozofija i znansot. Iz tog susreta nastala je Filozofija Ishodišta, jedina prava i istinita filozoija za kojom su filozofi težili stoljećima. Toliko za sada.

  4. #4
    Vertigo's Avatar
    Join Date
    Sep 2010
    Posts
    80
    Filozofija je stremljenje intelekta da se dovine u stvaralačke sfere i time se samoostvari. Kada postane promatrač samog sebe, tada postaje i stvaratelj. Noge hodaju, ruke lamataju, a on je negdje pola metra iznad sebe pod kutem od 30-tak stupnjeva.

  5. #5
    član
    Join Date
    Aug 2010
    Posts
    256
    Može se navesti pregršt razniH definicija filozofije od Phile do Sphie, pa sve do izreke da je toliko filozofija koliko je filozofa. No pitanje je : zašto se filozofija ne definira kao umnost o cjelini? Cjelini čega? O cjelini Čovjekam, Mačke, Slona, Hrasta, života ..... itd, pa do cjeline ćobjčanstva, do cjeline svemira. Zašzo filozofi bježe od takve definiocije, kad takva definicija prižma svekoliko filozofiju Indije i Kine. Na primjer, KIneska filozofija je ORGANSKA FILOZOFIJA I SVI UMNI PODUHVATI i DOMETI TE FILOZOFIJE ZAVRŠAVAJU OBUHVATOM CJELINE ČOVJEKA I SVEMIRA. Zašto Zapadna filozofija nije sposobna reči od kuda dolazi i kuda ide čovjek? Koji je smiso i svrha postojnja čovjeka u kontektu njegova stvaralaštva.
    Je li filozofija racionalna kao i znanost, ili nije? šTO JE S FILOZOFIJOM DANAS? DA LI UOPĆE VIŠE POSTOJI NAKON HEGELA I GROBARA MARKSA?

  6. #6

  7. #7
    član
    Join Date
    Aug 2010
    Posts
    256
    Quote Originally Posted by servantes View Post
    Postavljanje pitanja?
    I davanje odgovora. ( Ali to je metoda filozofskog istraživanja, to nije filozofija.) Filozofija može biti samo UMNOST O CJELINI. Sve drugo je smo neko parcijalno razmišljanje. U stavri postoje DVIJE filozofije. Jedna se kreće po aksijalnom presjeku svijeta, dok se druga kreće po radijalnom presjeku svijeta. Aksijalna filopzofija je prava filozofija, dok radijalna samo " muca " filozofiju.

  8. #8

    Join Date
    Dec 2010
    Posts
    621
    .. filozofija je razmišljanje o cjelini .. ali .. kako se razmišljanjem može dotaknuti samo pola svijeta .. filozofija i dotiče .. u principu cijelu .. ali samo jednu polovicu .. svijeta ..

  9. #9
    član
    Join Date
    Aug 2010
    Posts
    256
    Quote Originally Posted by alim View Post
    .. filozofija je razmišljanje o cjelini .. ali .. kako se razmišljanjem može dotaknuti samo pola svijeta .. filozofija i dotiče .. u principu cijelu .. ali samo jednu polovicu .. svijeta ..
    Da, ako mislite subjektivno, onda se dotiće samo jedna polovina, ali ko mislite objektivno onda se dotiću obje poolvine koje osciliraju oko imanentnog Ishodišta. Sadržaj Ishodišta i umnost koja je u Ishodištu jest FILOZOFIJA CJELINE.

  10. #10

    Join Date
    Sep 2010
    Location
    Zagreb
    Posts
    1,462
    Filozofija bi po samoj etimologiji riječi bila 'ljubav prema mudrosti' - što bi se (možda ) moglo shvatiti i kao 'traganje za istinom'.

    E sad, koliko god nisam sklon da 'bilo kakvo' nabadanje, nagađanje i nesuvislo trkeljanje smatram 'traganjem za istinom' - opet, teško je onako 'procjenjivati' stupanj nečije suvislosti/nesuvislosti, jer to nekako implicira da 'procjenjivač' (ergo, ja) - već 'zna' tu 'istinu' - pa onda usporedbom nečijeg trkeljanja s tom istinom, dolazi do zaključka da je ta nečija filozofija zapravo 'nesuvislo trkeljanje', a ne 'prava' potraga za istinom. No, kako mogu prihvatiti takvu implikaciju, kad jasno 'vidim' - da nemam 'istinu', tj. da nisam siguran ni u što? To bi bio očiti paradoks, takav stav.

    Stoga bih 'filozofijom' za početak nazvao bilo kakvu težnju za spoznajom, koliko god (meni) možda nalikovala na one nesigurne prve korake djeteta od <1 godine. Dakako, time ne poričem tu činjenicu, da se meni zaista 'čini' da je nečije filozofiranje nalik na te prve dječje korake... nego, dopuštam mogućnost da se nekom drugome može nešto slično činiti i za moje filozofiranje.

+ Reply to Thread

Tags for this Thread

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts