Closed Thread
Page 1 of 2 1 2 LastLast
Results 1 to 10 of 16

Thread: Islamski pojmovnik

  1. #1
    size="tall"

    Islamski pojmovnik

    Lijep pozdrav svima koji ovo citaju

    Link na mjesto gdje mozete postavljati pitanja vezana za temu nalazi se na tri mjesta u ovom postu. Evo jedan ovdje (LINK).

    Kroz razgovore na eforumu ukazala se potreba za razumijevanjem pojedinih religijskih pojmova. Ova tema se bavi, kao sto sam naslov kaze, pojmovima islamske tradicije. Za potrebe teme, pocet cu s osnovnim pojmovima a bit ce otvorena posebna tema (Islamski pojmovnik - diskusija) gdje cete moci postavljati vasa pitanja, iznositi misljenja, traziti pojasnjenja i slicno.
    Naime, ova tema nece biti iskljucivo mjesto gdje ce se jednom rijecju prevoditi pojmovi vec mjesto gdje ce se ti pojmovi malo dublje pojasnjavati.
    Jos jedan naglasak: Ova tema ne oslobadja nikoga obaveze da mora u svom pisanju u zagradi navoditi prijevod termina koji nisu na hrvatskom jeziku. U islamskoj tradiciji, to su vecinom termini iz arapskog, turskog ili perzijskog jezika.

    Krenimo, s Bozjom pomoci:

    1) Sto je islam?

    Islam - "potpuna predanost Bogu" - monoteisticka (jednobozacka) religija. Temelj islamskog vjerovanja je vjera u samo Jednog Boga i vjerovanje da je Muhammed alejhi selam (neka je na njega mir i spas) Bozji rob i Bozji poslanik.

    2) Sto je iman?

    Doslovni prijevod: uvjerenje, vjerovanje.

    Kratka formula pojasnjava pojam "iman" a ta formula glasi: "Ja vjerujem u Allaha, andjele, Bozje knjige, Bozje poslanike, Sudnji dan i vjerujem u Bozju volju i odredjenje"

    Ove dvije definicije su osnova deklarativnog vjerovanja islama. Ono sto unosi prakticni dio u izjasnjavanje islama je sljedece:
    (navedeno je u predaji koja se prenosi od Muhammeda a.s.):
    "Islam je da svjedocis da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed
    Bozji poslanik; da obavljas molitvu (namaz), da dajes zekat (dio imovine koju je obavezno udjeljivati), da postis ramazan (sveti mjesec), i da hadzdz (hodocastis) cinis kucu (Kabu), ako mognes do nje doci."

    Vjerujem da dublje razumijevanje ove Muhammedove a.s. definicije zahtijeva daljnje objasnjenje pa cu pojasniti pojmove koji se nalaze u ovoj predaji.

    3. Sto je namaz?

    Sama rijec "namaz" je perzijska rijec a arapska rijec je "salat" - oznacava ovaj posebni vid molitve koji ce biti pojasnjen. Muslimani su obavezni obavljati pet molitvi dnevno i to u posebno odredjeno vrijeme. Nazivi molitvi ce biti navedeni kako se koriste kod nas a u zagradi ce biti arapski naziv:
    1. sabah namaz (Fedzr) - jutarnja molitva, izmedju zore i izlaska sunca
    2. podne namaz (Zuhr) - podnevna molitva, nakon micanja sunca sa sredine neba pa otprilike do konca trece cetvrtine dana.
    3. ikindija namaz (Asr) - kasno popodnevna molitva, klanja se kada sunce nagne zapadu pa do zalaska sunca.
    4. aksam namaz (Magrib) - od zalaska sunca pa dok se ne izgubi i posljednji tracak sunceva svjetla.
    5. jacija namaz (Isha) - od trenutka kad nestane suncevog crvenila na zapadu pa do dugo u noc.

    Naravno, u danasnje vrijeme su vremena molitve odredjena posebnim kalendarima koji se nazivaju VAKTIJE.

    Takodjer, muslimani na nasim prostorima za ove molitve koriste izraz: KLANJATI.
    (npr. Klanjao sam jaciju maloprije)

    Namazi (molitve) imaju svoje preduvjete i uvjete ali o tome kasnije s vremenom.

    4. Sto je zekat?

    Zekat je jedan put godišnje određeni dio svog imetka udjeljivati. Ovo davanje je dakle obavezno a postoji poseban nacin obracuna ovog davanja (ovisi o zaradi, potrebama, potrosnji itd). Zekat su dužni dati oni muslimani i muslimanke koji posjeduju odredjenu kolicinu imovine koja podlijeze ovom davanju po islamskim propisima. Daje se 2.5 % od viska od nase imovine. Dakle, radi se o maloj kolicini u odnosu na imetak. Ako nas visak od imovine (ustedjevina ili natprosjecna zarada) iznosi 1000 kuna - udijelit cemo 25 kuna.
    Davanjem zekata postižemo sljedeće: pomažemo sirotinju i tako stičemo zadovoljstvo i milost Allahovu, čistimo srce od škrtosti, privikavamo se na darežljivost, pomažemo islamsku zajednicu, i djelom dokazujemo da vodimo računa o njenim potrebama.

    5. Sto je Ramazan?

    Ramazan je deveti mjesec muslimanskog kalendara. To je mjesec posta, što znači suzdržavanje od jela i pića, seksualnog odnosa, cigareta, loših riječi i ponašanja i ostalih stvari zabranjenih u Islamu. Posti se svaki dan tog mjeseca od zore pa sve do zalaska sunca.

    Postiti nisu duzni: dijete koje nije punoljetno, senilna osoba (mora dati iskup a to je za svaki propusteni dan u vrijednosti hrane za jednog siromaha), bolesna osoba kojoj post steti (ako je prolazna bolest - nadoknadit ce propustene dane poslije ramazana; a ako je stalna bolest osoba je duzna dati iskup naveden ranije.) Dalje nisu duzne postiti trudnice i dojilje, zena u mjesecnom pranju (ne smije postiti vec ce nadoknaditi te dane poslije ramazana). Nije duzan postiti ni putnik (osoba koja nije kod svoje kuce a to putovanje je u kolicini vecoj od 80 km - propustene dane ce napostiti iza ramazana), nije duzna postiti ni osoba koja radi teski fizicki posao - napostiti ce kada se pruzi prilika (neradnim danima se MORA nadoknaditi propustene dane).

    Dakle, posta je oslobodjen jedan mix osoba a to su: osobe koje imaju olaksicu i osobe kojima bi moglo nastetiti.

    6. Sto je Hadzdz? (hodocasce u islamu)

    Sa stanovišta islamskog vjernika to je namjera i putovanje u Mekku (današnja Saudijska Arabija) s ciljem obavljanja određenih obreda, u određeno vrijeme i pod određenim uslovima. Ovo predstavlja vrhovni muslimanski svjetski kongres na kojem se "prikazuje" slika malog Sudnjeg dana, gdje svi prisutni stoje jednako odjeveni (bez obzira o porijeklu, bogatstvu itd). U danasnje vrijeme u vrijeme hadzdza u Mekki boravi 1,5-2 miliona ljudi s tendencijom povecanja tog broja iz godine u dan.

    7. Sto je Kur'an?

    Kur'an je sveta Božja knjiga koja je objavljena Božjem poslaniku Muhammedu a.s. u periodu od 23 godine (13 godina u Mekki, 10 u Medini). Kur'an sadrzi 114 sura (poglavlja).
    Muslimani nasih prostora kada zele reci da netko cita Kur'an, koriste izraz: uciti (npr. Ucio sam Kur'an sat vremena). Obzirom da je, za razliku od čitanja, učenje aktivan proces, pri kojem s namjerom svjesno usvajamo pročitano, kasnije "uceno" upotrebljavamo kao znanje (spoznaju).

    8. Sto je hafiz?

    Rijec "hafiz" doslovno znaci "cuvar" a u terminologiji oznacava osobu koja napamet zna Kur'an.

    9. Sto je Sunnet?

    Sunnet (praksa) je u islamskoj terminologiji sve ono sto je Muhammed a.s. rekao, radio ili odobrio da se cini. To je njegova praksa koju muslimani smatraju normom ponasanja.

    10. Sto je fikh?

    Fikh je islamska jurisprudencija (islamsko pravo). Fikh se bavi razradom serijatskih pravila. Kur'an je u mnogim slucajevima donio opce odredbe a konkretiziranje tih pravila se vodi kroz praksu Muhammeda a.s. (Sunnet). U slucaju da ni u praksi Poslanika a.s. ne postoji konkretan odgovor poseze se za ostalim alatima poput: analogije, konsenzusa ucenjaka, obicaja stanovnika Medine nakon zivota Muhammeda a.s. i tako dalje...

    Fikh ima svoje odjeljke a izmedju ostalih imamo:

    Islamsko ekonomsko pravo
    Islamsko političko pravo
    Islamsko bračno pravo
    Islamsko kriminalno pravo
    Islamsko pravo o ponašanju
    Islamsko teološko pravo
    Islamsko pravo o čistoći
    Islamsko vojno pravo...

    To je to zasada.

    Nadam se da cemo nastaviti druzenje na ovoj temi.


    Budite slobodni postavljati pitanja i nove nejasne pojmove na temi "Islamski pojmovnik - diskusija"


    (LINK na tema ISLAMSKI POJMOVNIK-diskusija)

    Pozivam vas da to cinite sto vise i sto slobodnije jer time ce i kvaliteta ove teme rasti, moci cemo vise nauciti jedni od drugih. Ipak je cilj ove teme da se ljudi informiraju, sto u prijevodu znaci: VI ste najvazniji i ova tema je tu za vas

    Pozdrav
    Last edited by i-s-l-a-m-i-c; 20-03-11 at 00:08.
    Upali svjetlo svoje duse, lakse ces putovati...
    NAJZANIMLJIVIJI video ikad! (krenite od treće minute)

  2. #2
    11. Sto je haram?

    Haram je arapska rijec koja znaci zabranjeno, nedozvoljeno. Haram je jedan od nivoa ocjenjivanja u islamskom pravu - haramom se karakteriziraju postupci koji su strogo zabranjeni u islamu.
    U haram se ubrajaju postupci poput: pijenja alkohola, bludnicenja, svinjsko meso, i tako dalje...

    Nakon ovoga, moglo bi uslijediti pod pitanje: Zasto se mjesto hodocasca u Mekki (Ka'ba) i prostor oko nje, nazivaju mesdzidul-haram?

    Taj naziv oznacava prostor na kojem vrijede posebna pravila ponasanja - dakle u tom prostoru je zabranjeno ono sto je inace dozvoljeno. Detaljnije o tome, drugi put.
    Upali svjetlo svoje duse, lakse ces putovati...
    NAJZANIMLJIVIJI video ikad! (krenite od treće minute)

  3. #3
    12. Sto su mezhebi?

    Zahvaljujem forumasu @Duxu sto je postavio svoje pitanje na diskusiji -LINK - (gdje mozete svi postavljati svoja pitanja): "Može li tko nešto više reći o različitim tipovima mezheba ( vjerskih škola), koje su temeljne i što naučavaju?"

    Dakle, krenimo od samog jezicnog utemeljenja rijeci mezheb. Rijec mezheb dolazi od arapskog glagola zehebe sto znaci ici, kretati se prema... Stoga, smatram da bi najbolji doslovni prijevod u nasoj terminologiji bio "pravac" a na konkretiziranom primjeru (prijevod koji nije doslovni) se ovaj pojam moze prevesti kao "skola misljenja".

    Kao sto prijevodi govore, radi se o pojmu koji oznacava skolu misljenja pa bilo to u islamskom pravu (o cemu je ovo pitanje i postavljeno), islamskom vjerovanju, filozofiji i tako dalje... Svaka skola misljenja se u arapskom jeziku naziva mezheb.

    Obzirom da je pitanje postavljeno o mezhebima (nadam se da od sad pa do kraja ovog pojasnjenja mogu koristiti taj izraz bez prevodjenja u zagradi) u islamskom pravu (fikhu), na taj nacin cu i odgovoriti.

    U prvih 150-200 godina nakon smrti Muhammeda a.s. o posebnim, strogo oformljenim mezhebima nije bilo rijeci vec je svaki ashab (sljebenik-suvremenik) Muhammeda a.s. bio osoba kojoj su se ostali muslimani obracali sa vjerskim pitanjima. I naravno, medju njima je bilo posebno cuvenih po znanju, ovisno o vremenu kojeg su proveli s Muhammedom a.s. te ovisno i o znanju kojeg im je Allah podario.

    U sunitskom islamu (kojem pripada ogromna vecina muslimana) postoje 4 serijatsko-pravna pravca (mezheba) koja su priznata i cija primjena je vrlo rasirena. Ta cetiri mezheba su sljedeca:

    1. Hanefijski mezheb
    2. Malikijski mezheb
    3. Shafijski mezheb
    4. Hanbelijski mezheb

    1. Hanefijski mezheb sam stavio na prvo mjesto jer je to mezheb kojem pripadaju muslimani podrucja Balkana (BiH, Hrvatska, Srbija i tako dalje), Turske i tako dalje. U velikom broju se primjenjuje u Indiji, dijelu Egipta i sl. Njegov osnivac je Ebu Hanife koji se rodio u Kufi (danasnjem Iraku), porijeklo njegovih predaka je bilo iz Kabula (danasnji Afganistan) a zanimanjem je bio trgovac.

    2. Malikijski mezheb je pravac kojeg je osnovao imam Malik. Drugi je po brojnosti, slijedi ga oko 25 posto muslimana - uglavnom u sjevernoj i zapadnoj Africi. U proslosti, taj mezheb je bio preovladavajuci u islamskoj Spanjolskoj (pripadali su mu Qurtubi, Ibh Rushd (Averroes), Ibn Battuta...)

    3. Shafijski mezheb je pravac kojeg je osnovao imam Shafi. Slijedi ga oko 15 posto muslimana, uglavnom u Egiptu, jugoistocnoj Aziji, i tako dalje (to je sluzbeni mezheb na Brunejima i u Maleziji)

    4. Hanbelijski mezheb je pravac kojeg je osnovao imam Ahmed ibn Hanbel. Ovaj mezheb preovladava u Saudijskoj Arabiji, Katru i Bahreinu.

    No, dakle, po cemu se ti mezhebi razlikuju?

    Vrlo vazno je napomenuti da su svi ovi mezhebi PRIZNATI i da se ne razilaze u temeljnim vjerovanjima i temeljima islama. Razlika postoji u razlicitom interpretiranju serijatskog prava. Te razlike se odnose na prakticiranje vjere (molitve, post, hodocasce i tako dalje...). Na primjer, postoji razlika u nacinu obavljanja molitve ali te razlike nisu velike sto se vidi iz pravila da sljedbenici cetiri razlicite pravne skole mogu obavljati molitvu zajedno.

    Dakle, razlika u naucavanju izmedju mezheba nije u vjerovanju vec je to u primjeni pojedinih serijatskih pravila. Kako je doslo do tih razlika?

    U islamskom pravu postoje dva osnovna i kljucna izvora zakona a to su:
    1. Kur'an
    2. Sunnet (praksa Muhammeda a.s.)

    Ta dva izvora su neupitna i nalaze se u svim mezhebima na prvim mjestima. U hanefijskom mezhebu iza ta dva izvora slijede idzma i kijas.
    Idzma je suglasnost islamskih ucenjaka o datom pitanju. Pojasnit cu na primjeru: Dogodi se neka situacija koja je "nova" i za koju nije pronadjena direktna odredba u Kur'anu i Sunnetu (praksi Muhammeda a.s.). Tada se pristupa izmjeni stavova izmedju islamskih ucenjaka i u slucaju da se sloze oko stava prema datom pitanju - taj stav se primjenjuje. U pocecima islama ovo je bilo mnogo lakse provoditi iz jednostavnog razloga sto su se pravni ucenjaci kretali u uzim krugovima nego sto je to bilo kasnije tijekom stoljeca.
    Kijas je izraz za analogiju. Analogija je 4. izvor serijatskog prava u islamu a na primjeru to znaci:
    Kur'anom je zabranjen alkohol. Pojavi se novo pice koje se zeli prodavati muslimanskom stanovnistvu. Ucenjaci podvrgnu pice proucavanju, utvrde da se u njemu nalazi alkohol a recimo da se to pice zove "Sok Eforum" - i analogijom se utvrdi da je "Sok Eforum" zabranjen za konzumiranje.


    Razlika u mezhebima nastaju zbog 3. i 4. izvora u ostalim mezhebima.

    Safijski mezheb dodaje misljenje ashaba kao izvor kojem daje prednost nad analogijom. Ashabi su sljedbenici Muhammeda a.s. koji su ga vidjeli i od njega prenijeli predaje.

    Malikijski mezheb ubacuje kao izvor prava nesto sto naziva: "misljenje gradjana Medine". Naime, Medina je grad u kojem je Muhammed a.s. zivio zadnjih 10 godina svog zivota te je imam Malik smatrao da su gradjani i ucenjaci Medine mjesto gdje se treba obratiti za ispravno pravo. Uz navedene, malikijski mezheb kao izvor koristi i "urf" sto znaci "obicajno pravo" (s tim da to obicajno pravo ni u kom slucaju ne smije biti u suprotnosti s ranije navedenim izvorima).

    Hanbelijski mezheb takodjer kao treci izvor navodi "fetve ashaba" - serijatsko pravna rjesenja sljedbenika i suvremenika Muhammeda a.s.


    Ovdje napominjem da sam se u obrazlozenju koncentrirao na prva 4 izvora u svakom od navedenih mezheba. Naravno, postoji jos izvora koje nisam spomenuo - obracajuci paznju na to da bar malo pokusam skratiti



    U slucaju bilo kakvih nejasnoca ili nedovoljnog pojasnjenja, molim da se pitanja postave na temi "Islamski pojmovnik - diskusija" (klik)

    Nastojao sam izbjeci pretjerano petljanje u mnostvo primjera sto bi samo dalje stvaralo pomutnju. Ovo su neke osnove koje moraju biti shvacene da bi se mogao razumjeti proces nastajanja jednog serijatsko - pravnog misljenja.

    P.S. Nastavite s pitanjima o ovome ili o nekim drugim pojmovima na DISKUSIJI.
    Upali svjetlo svoje duse, lakse ces putovati...
    NAJZANIMLJIVIJI video ikad! (krenite od treće minute)

  4. #4
    13. Sto je džihad?

    Džihad - tako se otprilike kaže i na arapskom, je riječ koja označava tj. prevodi se kao "borba" ili "ulaganje napora". Pad tom riječju misli se na jednu od dužnosti koju je svaki musliman dužan izvršavati. Smisao te riječi se otprilike može objasniti ovako: sve što radimo u životu zahtjeva trud, napor, ulaganje. Život je neprestana borba. Svaki dan smo pred novim izazovima i ciljevima. Bez obzira na trenutnu situaciju u životu, musliman je uvijek pozvan da ne odustaje, da se nastavi boriti. Npr. trudnici je džihad roditi dijete. Studentu/ici završiti fakultet. Ocu i majci održavati, prehranjivati i brinuti se za obitelj. No možda najvažniji oblik džihada je borba sa samim sobom - svojim grijesima, egom. Dakle, kad čovjek radi na sebi, unapređuje samog sebe s ciljem zbližavanja s Bogom, to je jedan od plemenitijih oblika džihada. Sve nabrojano potpada pod tzv. "veliki džihad". Dakle ono najbitnije, borba sa problemima koje svi mi imamo.

    Postoji i tzv. "mali džihad" (obrati pozornost da se već ovim "mali" to stavlja u drugi rang tj. želi se naglasiti da je to oblik dižhada koji se vrši samo ako je nužno, a ne da se takvo što potiče); to je ono na što većina misli kad se spominje riječ dihad - borba u doslovnom smislu, oružani sukob. Musliman je dužan, ako je u mogućnosti, braniti svoju zemlju i svoj narod u slučaju vanjskog napada. No, kako nam sam Qur'an kaže, islamski narod, zemlja ili država kao kolektiv ne smije nikad biti agresor.
    Last edited by i-s-l-a-m-i-c; 26-03-11 at 15:09. Reason: dodavanje rednog broja pitanja
    Nema takvog bogatstva kao što je znanje, niti takvog siromaštva kao što je neznanje. - Abi Talib

    NAJZANIMLJIVIJI video ikad! (krenite od treće minute)

  5. #5
    14. Što je Zikr?

    Zikr (arapski: "posvećenje", "zazivanje", "molitva") - akt posvećenja, koji obično uključuje ponavljanje Božjih Imena, sublimiranih rečnica iz Qur'ana ili haditha. Ili jednostavnije rečeno: zazivanje Boga, molitva Bogu. Iako se zikr obično radi pojedinačno, u sufija se ponekad to radi i kolektivno, kao ceremonija. Najčešće pri tom ponavljane rečenice su:
    Allah ho Akbar - الله أَكْبَر - što znači: "Bog je Velik" ili "Bog je Najveći"
    Subhan'Allah - سبحان الله što znači: "Slava Bogu" ili "Bog je iznad svake manjkavosti i nesavršenosti"
    Alhamdulillah - الحمد لله što (također) znači: "Slava Bogu"
    La ilaha ilallah - لا إله إلا الله što znači: "Nema boga osim Boga"
    La hawla wa la quwwata illa billah - لا حول ولاقوة إلا بالله što znači (uh, ovo je teško, doslovce bi bilo): "Nema snage i moći osim Božje." i-s-l-a-m-i-c, upomoć!
    Bismillah Ar-Rahman Ar- Raheem- što znači: "U ime Boga, Milostivog, Samilosnog"...

    I još o zikru:

    http://namaz.blogger.ba/arhiva/2007/10/26/1191283
    Nema takvog bogatstva kao što je znanje, niti takvog siromaštva kao što je neznanje. - Abi Talib

    NAJZANIMLJIVIJI video ikad! (krenite od treće minute)

  6. #6
    15. Što je nefs?


    Nefs

    Mnogi islamski učenjaci ne prave razliku izmežu "ruha" i "nefsa" no obzirom da se na razgovorima na forumu iskristalizirala određena razlika pa bih volio ovdje o nefsu. Prije svega bih napomenuo da je ta tema prilično široka te da ću vjerojatno neke dijelove ostaviti nedorečenim.

    U terminologiji je uobičajeno da se pojam "nefs" odnosi na "nisko ja" a "ruh" na "uzvišenu i pročišćenu dušu". U Kur’anu kaže:
    “Tako mi i duše i Onoga Koji je stvori. Pa je nadahnu: zlo njeno i bogobojaznost njenu. Uspjeo je tko ju očisti, a izgubljen je tko ju na stranputicu odvede.”
    (poglavlje Šems - Sunce, 7.-10.)

    Ovdje je korišten pojam "nefs" koji doslovno po rječniku Al Mawrid znači: duša, ljudsko biće, jedinka, esencija - a ta riječ dolazi od glagola "nefise ala" - biti ljubomoran, zavidjeti.

    Što se tiče samog nefsa, učenjaci sufizma ga dijele na sedam vrsta:
    1. nefsul emmara - duša sklona zlu
    2. nefsul levvameh - duša koja sama sebe kori
    3. nefsul mulhimma - smirena duša
    4. nefsul mutmeinnah - nadahnuta duša
    5. nefsul radijja - zadovoljna duša
    6. nefsul merdijja - duša s kojom je Bog zadovoljan
    7. nefsul kamileh - potpuna duša.

    Obzirom da se sve temelji na kur'anskim terminima, navesti ću redom i kur'anske stavke (ajete) u kojem se spominju ti pojmovi:
    1. "Ja ne pravdam sebe. Zaista je nefs sklon zlu, osim onome kome se Gospodar moj smiluje. Gospodar moj zaista ptašta i samilostan je.'' (poglavlje Jusuf; 53)
    2. "I ne! Kunem se nefsom koji sebe kori'' (El-Kijame, 2)
    3. "I nefsa i Onoga ko ga stvori, pa ga nadahnu razvratom njegovim pa ga nadahnu da zna šta je zlo, a šta dobro'' (Eš-Šems; 7 i 8)
    4. "O, nefsu smireni...(El-Fedžr; 27)
    5. "Vrati se Gospodaru svome zadovoljan..." - nastavak prošlog ajeta (stavka)
    6. ''A i On tobom zadovoljan'' - nastavak i dalje.
    7. "Danas sam vam vjeru vašu upotpunio, i blagodat Svoju prema vama ispunio i da islam vaša vjera bude Ja sam htio'' (El-Ma'ide; 3)

    Da rezimiram:
    U arapskom jeziku riječ nefs se koristi za oznaku osobe, jedinke, pojedinca, duše, niže duše i tako dalje... Uzimajući u obzir kontekst ovog foruma, mogu reći da se izraz "nefs" uglavnom koristi u značenju "niže duše" (koju kontroliraju strast i ostali niski porivi poput ljubomore, zavidnosti...)
    Upali svjetlo svoje duse, lakse ces putovati...
    NAJZANIMLJIVIJI video ikad! (krenite od treće minute)

  7. #7
    16. Sto je ruh?

    Gazali je definirao ruh ovako: "Istančano tijelo koje je kadro da saznaje i spoznaje a koje je u covjeku".
    Bosnjacki islamski ucenjak Mehmed Handžić navodi da je ruh fino tijelo koje se rasprostire po svim česticama tijela kao ružični sok po svim dijelovima ruže.
    Ruh je Bozje stvorenje, a u Kur'anu se kaze:

    “Pitaju te za rűh. Reci: ‘Rűh je od naredbe (emra) Gospodara moga a vama nije dato od znanja izuzev malo"
    (poglavlje Isra (Noćno putovanje), 85.)

    U osnovi, rijec "ruh" oznacava duh, dusu a u konkretnoj sufijskoj terminologiji (kroz koju se ruh spominje na forumu) - ruh se koristi za onaj visi nivo duse, kao "suprotnost" nefsu. Ruh nije vjecan u smislu da je oduvijek, ali je vjecan od trenutka stvaranja nadalje (obracun na Sudnjem danu).
    Upali svjetlo svoje duse, lakse ces putovati...
    NAJZANIMLJIVIJI video ikad! (krenite od treće minute)

  8. #8
    17. Sto je tefsir?

    Najkrace receno: Tefsir je egzegeza Kur'ana - znanost koja se bavi tumacenjem Kur'ana. U tu znanost spadaju svi moguci dijelovi koji doprinose razumijevanju teksta Kur'ana (povodi objave pojedinih kur'anskih stavaka, kontekst, jezicno znacenje rijeci, izvlacenje pravnih propisa iz stavka...).

    Opreznost islamske zajednice kojom se pristupa tumacenju Kur'ana je vrlo bitna stvar. Nije dopusteno proizvoljno te u nedostatku znanja - tumaciti Kur'an vec se moraju posjedovati odredjeni uvjeti poput razumijevanja teksta u originalu (arapski jezik), povodi objave i tako dalje. Obicni covjek, naravno, cita Kur'an barem u prijevodu razumijevajuci ga u skladu sa svojim mogucnostima ali nije dopusteno zalaziti u pravna tumacenja i donosenje propisa bez pravih temelja.

    Postoji razne vrste tefsira (tumacenja) Kur'ana poput jezicnih, fikhskih (pravnih), stilistickih, gramaticki...

    Rijec tefsir dolazi od glagola: fessere, jufessiru - sto znaci tumaciti, pojasnjavati.
    Upali svjetlo svoje duse, lakse ces putovati...
    NAJZANIMLJIVIJI video ikad! (krenite od treće minute)

  9. #9
    18. Što je šehada?

    Šehada ("svjedočenje, vjerovanje") je rečenica kojom se postaje muslimanom kada se izgovori s vjerovanjem. Njome musliman izriče svoje uvjerenje u postojanje i jedinstvo Allaha te u poslanstvo Muhameda a.s. Šehada na arapskom jeziku zvuči ovako: "Eš heddu en la Illahe Illalah ve eš heddu enne Muhammeden abduhu ve resulluhu." U prijevodu na hrvatski jezik izgovaramo ovo: "Ja srcem vjerujem i jezikom izjavljujem da postoji samo jedan Bog, Allah i da je Muhamed Božji sluga i Božji poslanik." Prvim dijelom te rečenice muslimani izjavljuju da Bog postoji te da je On samo jedan. Slična izjava je prva od deset Božjih zapovijedi: "Ja sam Gospodin, Bog tvoj, nemoj imati drugih bogova uz mene." Drugim dijelom šehade izjavljuju da je Muhamed čovjek (a ne božanstvo ili nadčovjek) te da je poseban po tome što je poslan od Boga da prenese i pojasni islam ljudima. Muhamed je u šehadi naveden u svojoj ljudskoj prirodi (Božji sluga) i svojoj zadaći u svijetu (Božji poslanik).
    Nema takvog bogatstva kao što je znanje, niti takvog siromaštva kao što je neznanje. - Abi Talib

    NAJZANIMLJIVIJI video ikad! (krenite od treće minute)

  10. #10
    19. Što je širk?

    Širk je obožavanje još nekog pored, ili osim Allaha, najteži grijeh i jedini koji Allah ne oprašta. Širk se može činiti na razne načine: npr. molitvom nekom osim Boga samoga (nekom stvorenju), prinošenjem žrtve, zavjetovanjem, traženjem pomoći i olakšanja u onome što nije u mogućnosti nitko drugi do Uzvišeni Allah (Bog), upućivanjem molitve umrlima i sl.
    Nema takvog bogatstva kao što je znanje, niti takvog siromaštva kao što je neznanje. - Abi Talib

    NAJZANIMLJIVIJI video ikad! (krenite od treće minute)

Closed Thread

Tags for this Thread

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts