+ Reply to Thread
Page 1 of 4 1 2 3 ... LastLast
Results 1 to 10 of 40

Thread: Biblija

  1. #1
    size="tall"

    Biblija

    Dok zvanicna nauka kaže, npr., da je zivot nastao postepeno, tokom miliona godina, najpre nastao iz nezive materije, dotle Biblija jednostavno kaže:

    U početku stvori Bog

    Ovo „u početku” je zanimljivo. Jevrejska reci „reshit”, početak, spominje se nekih 51 put u starome zavetu, i oznacava početak spleta, niza dogadjaja. Nešto se novo dogodilo „u početku”, kaže izvestaj. Nešto se desilo. Bog je stvorio nešto! Možda i to da kažem da biblija ne nudi filozofske dokaze i pretpostavke za postojanje Boga. Vrlo je vredno paznje znati da ona polazi od toga da Bog već postoji! Ne raspraljva se o tome!

    Stvorio. Jevrejski glagol je „bara” (ברא). I zanimljiva je etimologija te reci. Šta znaci ovaj glagol, i zašto se bas on koristi, a ima još nekoliko glagola koji se koriste za stvaranje??
    Prvo, ovo je prvi glagol u Bibliji. Zato je ovaj izvestaj tako bitan. Otkriva nam Boga Stvoritelja. Drugo, ovaj glagol se koristi iskljucivo sa Bogom kao subjektom, i ovde ukazuje na trenutan i neverovatan akt Boga koji je doveo, najverovatnije, čitav univerzum u postojanje! Ovaj glagol ne znaci samo 'stvoriti', već takođe znaci i 'dovesti u postojanje'. Zamislite kakav izvestaj je Postanje, zamislite kakvu sliku o Bogu on pruza! Bog je doveo u postojanje čitav univerzum, sve sto postoji! Ovaj glagol, „bara” (ברא) je najbolja jevrejska reč da prenese ideju apsolutnog stvaranja, ili 'creatio ex nihilo', odnosno stvaranje ni iz čega. U qal osnovi se, dakle, upotrebljava kao sto i rekoh iskljucivo za Bozju aktivnost, i subjekt glagola NIKADA nije covek! Drugim rečima, covek nikada ne može nešto da 'bara' stvori. Bog stvara „vetar” (Amos 4:13), „čisto srce” (Ps. 51:10) i „novo nebo i novu zemlju” (Isaija 65:17). U stvari, ovaj glagol je jedan od kljucnih reci u vocabularu stvaranja. Pojavljuje se sedam puta u prvom izvestaju stvaranja (od 1:1 do 2:4), ako se ne varam, sto i nije slučajno, jer broj 7 je broj punine i savrsenstva, pa tako nalazimo i ideju Bozjeg savrsenog stvaranja. Ovaj glagol se pojavljuje na tri krucijalna mesta:

    1) početno stvaranje (1:1)
    2) stvaranje zivota, svesnog zivota (:21)
    3) stvaranje coveka i žene (1:27).

    A reč jednostavno ima nekih četiri osnovnih znacenja:

    1) novost, novina-pojava nečeg sto do tada nije postojalo;
    2) beznaporan, beznapornost („I stvori Bog”);
    3) trenutna ackija („I rece Bog”);
    4) Bozansko delovanje-Bog je uvek subjekt sa ovim glagolom.

    Ja bih dodao moje mišljenje, a to je sledeća: ideja ovog glagola jeste upravo inicijativa! Inicijativa prilikom stvaranja! Bog je inicirao stvaranje, inicijativa uvek dolazi od Boga! Nasuprot evolucionistickom pogledu na svet, ili 'teoriji slučajnog nastanka', ja cvrsto verujem da je Bog inicijator ili pokretac stvaranja svega, pa i nas samih, sto je radikalno suprotno od 'slučajnosti' koja se spominje u zvanicnoj 'nauci'. Zar ne?


    ...................................


    Tema je osmišljena kao zajedničko čitanje i komentiranje Biblije!

    Postanak: 1, 2, 3, 4, 5

    Moderator teme: enky

  2. #2
    Svjetlana Valentić enky's Avatar
    Join Date
    Aug 2010
    Posts
    1,927
    Molila bih, obzirom na znakovitu povezanost s glagolom 'bara' (ברא), da mi se malo pojasni zašto je, po kršćanstvu, broj 7 - broj punine i savršenstva?

    (Krasan uvodni post. )

  3. #3
    emanuel's Avatar
    Join Date
    Mar 2011
    Posts
    38
    Nauk o Bogu kao Stvoritelju ima brojne vazne implikacije.
    Treba razlikovati Boga i stvorenje.Glavna tema krscanske teologije od najranijih se vremena sastojala u otporu napasti izjednacavanja stvoritelja i stvorenja.Tema je jasno postavljena u Pavlovoj Poslanici Rimljanima, u prvom poglavlju koje kritizira tendenciju da se Boga svede na razinu svijeta.Prema Pavlu, postoji prirodna ljudska tendencija sluzenja "stvorenju' umjesto Stvoritelju (Rim 1,25), a koja je posljedica grijeha.
    Sredisnja zadaca krscanske teologije stvaranja jest razlikovati Boga od stvorenja, a u isto vrijeme tvrditi da je to stvorenje Bozje.
    Stvaranje podrazumijeva Bozju vlast nad svijetom.Karakteristican je biblijski naglasak na vlast koju stvoritelj ima nad svojim stvorenjem.
    Ljude se tako smatra dijelom stvorenja s posebnom funkcijom u njemu.Nauk o stvaranju vodi prema ideji ljudskog upravljanja nad stvorenjem koje treba razlikovati od sekularnog poimanja ljudskog vlasnistva nad svijetom.
    Stvorenje nije nase vlasnistvo.Mi ga naime nismo stvorili.Stvorenje je stvorio Bog i dao nam ga da upravljamo njime .Naravno, to za sobom povlaci i odgovornost kako upravljamo povjerenim nam resursima.O ovom djelu posebno cu se osvrnuti kasnije kada budem gobvorio o ekologiji.
    Nauk o Bogu kao Stvoritelju podrazumijeva dobrotu stvorenja.U prvim biblijskim izvjescima o stvaranju susrecemo se s tvrdnjom:
    "I vidje Bog da je dobro".(Postanak 1,10;18,25,31).Jedino sto "nije dobro" jest da je Adam sam.
    Covjecanstvo je stvoreno kao drustveno bice i treba postojati u odnosu s drugima.U krscanskoj teologiji nema mjesta gnostickoj ili dualistickoj ideji o svijetu kao zlom mjestu samom po sebi.Iako je svijet zbog grijeha prepun zloce i palih ljudi, on jos uvijek ostaje Bozje dobro stvorenje sa mogucnoscu da bude ponovo otkupljeno u Kristu.
    To naravno ne znaci da je sada stvorenje savrseno.Bitan dio krscanskog nauka o grijehu jeste prepoznavanje izbacenosti svijeta iz putanje u koju ga je Bog postavio u cinu stvaranja.Svijet je skrenuo iz zeljenog smjera.Pao je iz slave u kojoj je stvoren.Svijet kakvog vidimo, nije svijet kakav je trebao biti.Postojanje ljudskog grijeha, zla i smrti po sebi su znamenja opsega izbacenosti stvorenog poretka iz zeljenog obrasca.
    Zato vecina krscanskih promisljanja o otkupljenju ukljucuje neku ideju obnove stvorenja u opravcu njegove izvorne cjelovitosti, kako bi se mogle ispuniti Bozje namjere za njegovo stvorenje.
    Tvrdnja o dobroti stvorenja takodjer izbjegava iskaz koji je mnogim teolozima neprihvatljiv, da je naime Bog odgovoran za zlo.Neprestani biblijski naglasak na dobroti stvorenja podsjeca da razaracka sila grijeha nije prisutna u svijetu po Bozjem uredjenju i dopustenju.
    Stvaranje, opisano u Postanku, podrazumijeva da su ljudska bica stvorena na sliku Bozju.Kasnije cu malo opsirnije o ljudskoj naravi.
    "Za sebe si nas stvorio i nasa srca su nemirna dok se ne smire u tebi".(August iz Hipona).
    Ovim je rijecima uspostavljeno ispravno razumijevanje vaznosti nauka o stvaranju za ljudsko iskustvo, narav i sudbinu.
    Nastavak slijedi....
    Last edited by emanuel; 09-04-11 at 17:37. Reason: ispravak

  4. #4
    Alojzije's Avatar
    Join Date
    Feb 2011
    Location
    Zagreb
    Posts
    34
    size="tall"

    Postanak 1



    1 U početku stvori Bog nebo i zemlju.
    2 Zemlja je bila još pusta i prazna. Tama je ležala nad bezdanom. Duh je Božji lebdio nad vodama.
    3 Tada reče Bog: "Neka bude svjetlost!" I postade svjetlost.
    4 I vidje Bog, da je svjetlost bila dobra. Tako rastavi Bog svjetlost od tame.
    5 Svjetlost nazva Bog dan, a tamu nazva noć, postade večer, i postade jutro - prvi dan.
    6 Tada reče Bog: "Neka bude svod posred voda, i neka rastavi vode od voda!"
    7 Tako stvori Bog svod i rastavi vode pod svodom od onih nad svodom. I tako se dogodi.
    8 Svod nazva Bog nebo. I postade večer, i postade jutro - drugi dan.
    9 Tada reče Bog: "Voda pod nebom neka se skupi na jednom mjestu, i kopno neka se pokaže!" I tako se dogodi.
    10 Kopno nazva Bog zemlja, skupljenu vodu nazva more. I vidje Bog, da je bilo dobro.
    11 Tada reče Bog: "Neka pusti zemlja iz sebe travu, bilje, što nosi sjeme, i plodonosno drveće, što rodi plodove po vrsti svojoj, plodove, što u sebi samima svoje sjeme nose na zemlji!" I tako se dogodi.
    12 Zemlja pusti iz sebe svakovrsno zeleno bilje, što nosi sjeme, i drveće, što rodi svakovrsne plodove, u kojima je sjeme. I vidje Bog, da je bilo dobro.
    13 I postade večer, i postade jutro - treći dan.
    14 Tada reče Bog: "Neka budu svjetlila nebeska na svodu, da rastavljaju dan od noći, kao znakovi neka ona služe i pokazuju vremena, dane i godine.
    15 Neka svijetle na svodu nebeskom, da rasvjetljuju zemlju!" I tako se dogodi.
    16 Bog stvori dva velika svjetlila nebeska, veće, da vlada danom, i manje, da vlada noću, uz to još zvijezde.
    17 Bog ih postavi na svod, da rasvjetljuju zemlju,
    18 Da vladaju danom i noću, te rastavljaju svjetlost od tame. I vidje Bog, da je bilo dobro.
    19 I postade večer, i postade jutro - četvrti dan.
    20 Tada reče Bog: "Neka vrvi voda posvuda od živih bića, i ptice neka lete iznad zemlje svodom nebeskom!"
    21 Tako stvori Bog velike morske nemani i sva živa bića, što se miču, od kojih vrvi voda, po vrstama njihovim, i sve ptice krilate u vrstama njihovim. I vidje Bog, da je bilo dobro.
    22 Bog ih blagoslovi riječima: "Rađajte se i množite se! Napunite vode u morima! I ptice neka se množe i napune zemlju."
    23 I postade večer, i postade jutro - peti dan.
    24 Tada reče Bog: "Neka zemlja proizvede živa bića svake vrste: stoku, životinje, što gmižu, i zvijeri zemaljske, sve po vrsti njihovoj!" I tako se dogodi.
    25 Tako stvori Bog zvijeri zemaljske po vrsti njihovoj, stoku po vrsti njezinoj i sve, što gmiže na zemlji, po vrsti njihovoj. I vidje Bog, da je bilo dobro.
    26 Tada reče Bog: "Načinimo čovjeka na sliku i priliku svoju! Neka on vlada nad ribama morskim, nad pticama nebeskim, nad stokom, nad svim zvijerima zemaljskim i nad svim, što gmiže po zemlji!"
    27 Tako stvori Bog čovjeka na sliku svoju, na sliku Božju stvori ga, muško i žensko stvori ih.
    28 I Bog ih blagoslovi, i reče im Bog: "Rađajte se i množite se, napunite zemlju i podvrgnite je sebi! Vladajte nad ribama morskim, nad pticama nebeskim i nad svakim živim bićem, što se miče na zemlji!"
    29 I Bog reče: "Eto, predajem vam sve na svoj zemlji bilje, što nosi sjeme, i sve drveće s plodovima, u kojima je sjeme; neka vam bude za hranu!
    30 Sve zeleno bilje dajem za hranu svima zvijerima zemaljskim, svima pticama nebeskim i svemu, što se miče na zemlji i ima život u sebi." I tako se dogodi.
    31 Kad vidje Bog sve, što je bio učinio, nađe to za veoma dobro. I postade večer, i postade jutro - šesti dan.




    Ovaj izvještaj, pripisan svećeničkoj predaji, apstraktniji i naglašenije teološki od sljedećeg, želi donjeti logičan i iscrpan poredak stvorenih bića, slijedeći nacrt u okviru jedne sedmice koja se završava subotnim počinkom. Stvorovi se pojavljuju na Božji zov, po uzlaznom redu svoga dostojanstva, sve do čovjeka, slike Božje i kralja svega stvorenoga. Tekst rabi znanost koja je još u povojima. Neumjesno je usklađivati taj prikaz sa suvremenom znanošću; u tekstu treba, u izričaju onoga doba, čitati objavljeni nauk trajne vrijednosti o Bogu, jedinom, transcendentnom, koji prethodi svijetu, stvoritelju.

    "U početku stvori Bog nebo i zemlju..."
    Prevodi se također: "U početku, kad Bog stvori nebo i zemlju, zemlja bijaše..." Oba su prijevoda gramatički moguća. Usvojena verzija, zajedno sa svim starim prijevodima, bolje uvažava međusobnu povezanost teksta.
    Nebo i zemlja jesu uređen svemir, kozmos, koji je stvorio Bog. To je izraženo glagolom bara koji se isključivo koristi za Božje stvaralačko djelovanje, za razliku od čovjekova proizvodnog djelovanja. Tu ne treba primjenjivati metafizički pojam stvaranja ex nihilo, budući da se on javlja tek u 2 Mak 7,28; tekst samo tvrdi da svijet ima svoj početak: stvaranje nije izvanvremenski mit, ono je uključeno u povijest te je njezin apsolutni početak.
    „I reče Bog: načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična...“
    Množina ukazuje na to da se radi o Trojstvu. „Sebi slična“ ublažava pojam „slike“ i time isključuje jednakost. Konkretan izraz „slika“ označuje fizičku sličnost. Taj odnos Boga prema čovjeku izdvaja čovjeka od životinja; štoviše pretpostavlja opću sličnost naravi: razum, volju, moć; čovjek je osoba. To priprema i višu objavu: čovjekovo dioništvo u Božjoj naravi po milosti.
    In hoc signo vinces! ✞

  5. #5
    emanuel's Avatar
    Join Date
    Mar 2011
    Posts
    38
    Quote Originally Posted by Alojzije View Post
    Ovaj izvještaj, pripisan svećeničkoj predaji, apstraktniji i naglašenije teološki od sljedećeg, želi donjeti logičan i iscrpan poredak stvorenih bića, slijedeći nacrt u okviru jedne sedmice koja se završava subotnim počinkom. Stvorovi se pojavljuju na Božji zov, po uzlaznom redu svoga dostojanstva, sve do čovjeka, slike Božje i kralja svega stvorenoga. Tekst rabi znanost koja je još u povojima. Neumjesno je usklađivati taj prikaz sa suvremenom znanošću; u tekstu treba, u izričaju onoga doba, čitati objavljeni nauk trajne vrijednosti o Bogu, jedinom, transcendentnom, koji prethodi svijetu, stvoritelju.
    Svih pet knjiga , dakle Postanak,Izlazak,Levitski zakonik,Brojevi i Ponovljeni zakonik pripisuju se Mojsiju.Stoga se tih pet knjiga jos nazivaju 1Mojsijeva,2 Mojsijeva i tako sve do 5 Mojsijeve.
    Tu ne treba primjenjivati metafizički pojam stvaranja ex nihilo, budući da se on javlja tek u 2 Mak 7,28; tekst samo tvrdi da svijet ima svoj početak: stvaranje nije izvanvremenski mit, ono je uključeno u povijest te je njezin apsolutni početak.
    Oko stvaranje ex nihilo(iz nicega) vodile su se zucne rasprave.Trerba se prisjetiti da se krscanstvo ukorijenilo i onda prosirilo na istocnomediternaski svijet u prvome i drugome stoljecu kojima su tada prevladavale razne grcke filozofije.Grcko razumijevanje porijekla svijeta moze se opcenito sazeti na slijedeci nacin.Ne treba misliti da je Bog stvorio svijet, vec se Boga treba svatiti kao arhitekta koji je uredio preegzistentnu tvar.Tvar je u svemiru vec postojala i nije je trebalo stvarati.Trebalo joj je dati konacan oblik i strukturu.Boga se stoga zamisljalo kao nekoga koji je oblikovao svijet iz vec postojece tvari.Tako je Platon u jednom od svojih dijaloga (Timej) razvio ideju da je svijet nacinjen od preegzistentne tvari u sadasnji oblik svijeta.
    Ovu ideju preuzela je vecina gnostickih pisaca a slijedili su ih i pojedini krscanski teolozi poput Teofila iz Antiohije i Justina Mucenika.
    Drugim rijecima, stvaranje se nije dogodilo ex nihilo.Postojanje zla u svijetu stoga treba objasniti na temelju neukrotivosti ove preegzistentne tvari.Bozji izbor pri stvaranju svijeta bio je prema ovakvom shvacanju ili tumacenju, ogranicen slabom kvalitetom dostupnog materjala.Ne treba dakle Boga optuzivati za postojanje zla ili nedostatka u svijetu, vec je tomer kriva manjkavost materjala od kojega je svijet sazidan.
    Ako sam pravilno shvatio tvoj post Alojzije, ti si na tragu ovakvog poimanja stvaranja svijeta.Ja se naravno s time ne slazem.Prije nego obrazlozim zasto se ne slazem volio bih cuti tvoje objasnjenje zasto svijet nije nastao ex nihilo i ujedno obrazlozenje tvojeg stava ako sam ga pravilno protumacio.
    Last edited by emanuel; 10-04-11 at 20:18. Reason: ispravak

  6. #6

    Join Date
    Sep 2010
    Posts
    111
    Quote Originally Posted by Alojzije View Post
    Tekst rabi znanost koja je još u povojima. Neumjesno je usklađivati taj prikaz sa suvremenom znanošću; u tekstu treba, u izričaju onoga doba, čitati objavljeni nauk trajne vrijednosti o Bogu, jedinom, transcendentnom, koji prethodi svijetu, stvoritelju.
    Ovo mi se čini vrlo logično i drago mi je da si to istaknuo već na početku.

    Quote Originally Posted by Alojzije View Post
    „I reče Bog: načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična...“
    Množina ukazuje na to da se radi o Trojstvu.
    Ne vidim zašto bi ovdje množina označavala upravo Trojstvo. Množina može označavati dva, tri, četiri itd.
    U ovom tekstu množina može biti izričaj onog, koji je napisao taj dio Biblije.
    Tako ja mislim.



    Nomen Nescio, emanuel, Alojzije i drugi,
    Zanimalo bi me i ovo što pitala enky. I ja sam čuo za spominjanje broja 7 i uopće mi nije jasno zašto se taj broj toliko ističe.

  7. #7
    emanuel's Avatar
    Join Date
    Mar 2011
    Posts
    38
    Quote Originally Posted by Meteor View Post
    Ne vidim zašto bi ovdje množina označavala upravo Trojstvo. Množina može označavati dva, tri, četiri itd.
    U ovom tekstu množina može biti izričaj onog, koji je napisao taj dio Biblije.
    Tako ja mislim.
    Vec u prvim recenicama Postanka 1 spominje se trojstvo,Bog-Jahve,Rijec i Duh Sveti.
    I reče Bog: načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična...“
    Ako malo analiziramo ovaj stih vidjeti cemo slijedece....Bog (singular) kaze..."Nacinimo"(plural) ....covjeka.....stvaranje covjeka nije bilo povjereno ( kako neki tumace) Bogu i andjelima (zbog plurala) vec je Bog taj koji je stvoritelj...andjeli su sluzbujuci duhovi i nemaju udjela u kreaciji svijeta u smislu da sami od sebe nesto ucine.
    Sto se pak broja sedam tice on se pojavljuje svugdje a ne samo u Bibliji.....mene zanima zasto je Snjezana imala 7 patuljaka ..... medjutim kada vec spominjemo Bibliju im nesto zanimljivo....da li znate da je broj slova u bibliji djeljiv sa sedam....kao i broj suglasnika i samoglasnika..
    pa zatim broj recenica je djeljiv sa sedam...broj recenica koje pocinju samoglasnikom ili suglasnikom je djeljiv sa sedam...svaki pasus ima broj rijeci i slova djeljiv sa sedam...kao i citava biblija..tj..broj rijeci u njoj je djeljiv sa sedam....u svakoj recenici ima toliko slova da je broj slova djeljiv sa sedam,a u recenici opet broj suglasnika djeljiv sa sedam..kao i broj samoglasnika..itd...itd....probajte napisati jedan pasus koji ispunjava sve ove osobine..pa cete viditi da je biblija mogla biti napisana samo kao djelo vodjeno Bozjom rukom.....napominjem da se ovi podaci odnose na originalan stari zavjet pisan na hebrejskom...i novi zavjet koji je pisan na grckom....
    Last edited by emanuel; 11-04-11 at 23:13. Reason: ispravak

  8. #8

    Join Date
    Dec 2010
    Posts
    134
    samo da dodam da množina, barem kada se radi o semitskim jezicima ne može biti dvoje...
    Naime ti jezici još uvijek imaju dvojinu...

    Nego, mene zanima nešto drugo!
    Vidio sam da barataš sa hebrejskim pa me zanima riječ "budi"
    Kako i koliko se ona koristi u Knjizi postanka?
    da te ne bih navodio na krivo ovdje ću stati!

  9. #9
    emanuel's Avatar
    Join Date
    Mar 2011
    Posts
    38
    Quote Originally Posted by AbduLLah View Post
    samo da dodam da množina, barem kada se radi o semitskim jezicima ne može biti dvoje...
    Naime ti jezici još uvijek imaju dvojinu...

    Nego, mene zanima nešto drugo!
    Vidio sam da barataš sa hebrejskim pa me zanima riječ "budi"
    Kako i koliko se ona koristi u Knjizi postanka?
    da te ne bih navodio na krivo ovdje ću stati!
    Imam prijatelja koji je zavrsio studij teologije u Tel-Avivu, govori hebrejski i prevodi literaturu s hebrejskog.Od njega sam nesto naucio ali daleko je to od dobrog poznavanja jezika.Kada me nesto zanima upitam ga i to je sve.Tako da ti nazalost ne mogu kvalitetno odgovoriti sto se hebrejskog tice.

  10. #10

    Join Date
    Sep 2010
    Posts
    111
    Quote Originally Posted by emanuel View Post
    Vec u prvim recenicama Postanka 1 spominje se trojstvo,Bog-Jahve,Rijec i Duh Sveti.
    Zahvalio bih na odgovoru, mada mi još uvijek mnogo toga nije jasno.
    Pitao bih te sada ovo: Kako je došlo do te promjene u sastavu Trojstva da danas kažemo Bog(Otac)-Sin-Duh Sveti, kad je već u početku u Bibliji rečeno "Bog-Jahve,Rijec i Duh Sveti"?

+ Reply to Thread

Tags for this Thread

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts