+ Reply to Thread
Page 1 of 3 1 2 3 LastLast
Results 1 to 10 of 29

Thread: Fiziologija miića

  1. #1
    size="tall"

    Fiziologija miića

    Postoje 3 vrste miića: Skeletni, srčani i glatki.
    Razlikuju se po obliku (svojih stanica), broju staničnih jezgri (nukleusa), poziciji stanične jezgre (nukleusa), "prugama" te načinom na koji upravljamo njima (tj. jesu li pod utjecajem nae volje ili ne).

    Skeletni miić: Izduene stanice, mnogo staničnih jezgri (nukleusa) unutar stanice (smjetenih na periferiji stanice), vidljiva ispruganost i pod utjecajem je nae volje.
    Srčani miić: Stanice koje se "granaju" (bit će objanjeno pri obradi srca i krvoilnog sistema), jedna stanična jezgra (nukleus) smjetena u sredini stanice, vidljiva ispruganost i nisu pod utjecajem nae volje.
    Glatki miić (npr. eludac, maternica): Stanice vretenastog oblika, jedna stanična jezgra (nukleus) u sredini stanice, izostanak ispruganosti i nije pod utjecajem nae volje.


    Na ovoj ću temi pokuati pojasniti kako funkcioniraju miići tijela, koji su pod utjecajem nae volje te vezani za kosti (skeletni miići), s kojima čine sistem organa za kretanje.

    Pokreti ovih miića, zvanih ujedno i poprečno-prugasti miići, rezultat su jedinstvene građe i karakteristika njihovih stanica.

    Za bolje razumijevanje materije, s vremena na vrijeme, ubacit ću i pokoju definiciju.
    Za početak valja pojasniti izraze 'vezivno tkivo' i 'tetiva'.
    to je vezivno tkivo?
    Vezivno tkivo je tkivo tijela, koje se sastoji od iroko rasprostranjenih stanica te velike količine intercerularnog matriksa (međustanične tvari).
    Kako gdje, ono slui za: Potporu (ostalim tkivima i organima), povezivanju, izolaciji, transportu i pohrani (tvari).
    to je tetiva?
    Tetiva je nakupina vrlo gustog fibroznog (vlaknastog) vezivnog tkiva, to pričvrćuje miić na kost.

  2. #2
    Tipični skeletni miić vrlo je uredno sastavljen od vezivnog tkiva i (kontraktilnih) miićnih stanica.

    Pogledajmo kako izgleda presjek miića:



    Cijeli miić je, kako fotografija lijepo prikazuje, okruen vanjskim vezivno-tkivnim omotom nazvanim - epimysium (epimizij).
    Sam miić je, pak, sastavljen od (miićnih) snopića, koji se sastoje od nakupine miićnih stanica (vlakana).
    Svaki (miićni) snopić je okruen vezivno-tkivnim slojem nazvanim - perimysium (perimizij).
    Miićna stanica (miićno vlakno) je opkruena trećim, unutarnjim, vezivno-tkivnim slojem nazvanim - endomysium (endomizij). Funkcija endomysiuma je da odvoji miićna vlakna jedno od drugog te tako poslui (i) kao električni izolator.

    Sva tri vezivno-tkivna sloja potpora su cijelom miiću, poto dre miićne stanice zajedno, omogućujući stoga i veću miićnu snagu.
    Na samom kraju miića, slojevi se spajaju u jedan te nastavljaju kao - tetiva (tendon).

  3. #3
    Miićnu stanicu često nazivamo miićno vlakno, zbog toga to je izduenog oblika.






    Jezgra (Nucleus) je struktura, koja u sebi sadri genski materijal.
    Sarkolema je specifično ime za membranu (ovojnicu) miićnog vlakna.
    Sarkoplazmatski retikulum (SR) je ime za endoplazmatski retikulum (mreica) miićnog vlakna preko kojeg se odvija komunikacija između stanične jezgre i citoplazme.
    Terminalne cisterne su dijelovi SR-a, obličja vreće, koji slue kao rezervoari iona kalcija (Ca++).
    T-cjevčice su dijelovi sarkoleme (membrane), uvučeni duboko u unutranjost stanice.
    Triada je "grupa" sastavljena od 3 jedinice - jedne T-cjevčice poloene između dvije terminalne cisterne.
    Citosol (citoplazma) je intracelularni fluid (unutarstanična tekućina) unutar koje "lee" organele (dijelovi stanice, okrueni svojom zasebnom membranom, kao npr. jezgra ili mitohondrij).
    Mitohondrij je citoplazmatska organela u kojoj se odvija sinteza adenozin trifosfata (ATP), nukleotida - nosioca kemijske energije. Na njih se gleda kao na nosioce stanične energije.
    Miofibril je cilindrična nakupina kontraktilnih vlakanca unutar miićne stanice.

  4. #4
    Zato se skeletni miići nazivaju jo i poprečno prugastima tj. otkuda njihova ispruganost, postaje jasno uvidom u građu miofibrila.

    Miofibril, kao to je već rečeno, nakupina je individualnih kontraktilnih proteina nazvanih miofilamenti tj. miićna vlakanca oli miićne niti.
    Postoje dva tipa kontraktilnih miićnih vlakanaca: Tanki i Debeli:
    Tanki miofilament (kontraktilno miićno vlakance) preteno je građen od proteina aktina, dok je glavni sastojak debelog miofilamenta (kontraktilnog miićnog vlakanca) - protein miozin.



    Tamna pruga se zove A-pruga i unutar nje je mnogo veća koncentracija debelih miofilamenta (kontraktilnih miićnih vlakanaca).
    Svijetla pruga naziva se I-pruga i sastoji se isključivo od tankih miofilamenta (kontraktilinih miićnih niti).
    Za vrijeme miićne kontrakcije I-pruga se suzi (stisne).

    Svaka je svijetla pruga (I-pruga) podijeljena na dva dijela putem vrlo pravilno vijugave Z-crte.
    Z-linija (crta) je ustvari proteinski disk, usidren unutar tankih miofilamenata (kontraktilnih vlakanca), koji povezuje susjedne miofibrile.
    U sredini svake A-pruge protee se neto svjetilija traka nazvana H-zona.
    Za vrijeme miićne kontrakcije H-zona je najua.

    M-linija, koja se prostire sredinom H-zone, sastoji se od proteinskih vlakana, koje povezuju susjedne debele miofilamente (kontraktilna vlakanca).
    Sarkomera tj. predio između dvije Z linije - kontraktilna je jedinica miićne stanice.

  5. #5
    Voila; ovako to izgleda, kad se "posloi".



    Dakle, mnogo miićnih niti sačinjava miofibril, koji je sastavna jedinica miićne stanice. Miićne stanice su organizirane unutar miićnog snopića, a miićni, pak, snopići unutar miića.

    Izvanredna je kompleksnost (skeletnog) miića, koja, kasnije ću i to prikazati, ima i genijalno organiziranu funkcionalnost.



    Za kraj ovog dijela evo i nelo video, za one, koji mogu pratiti engleski, da im malo podeblja doivljaj.


  6. #6
    Da bi dolo do kontrakcije stanica skeletnog miića, one moraju biti stimulirane od strane motoričkih neurona.





    Motorički neuron je ivčana stanica, koja se protee iz mozga ili leđne modine sve do miića te (moe) stimulira(ti) vie miićnih stanica.
    Akson je produetak motoričkog neurona, koji prenosi impulse do miića.
    Neuromsukularni spoj je mjesto gdje motorički neuron podrauje miićnu stanicu.

  7. #7
    Kao to slika zorno prikazuje, motorički neuron i miićna stanica se ne dodiruju. Između njih postoji prostor nazvan sinaptička pukotina.
    (Dijelovi sarkoplazmatkog retikuluma su odstranjeni kako bi se bolje mogla vidjeti unutranjost stanice.)



    Zadebljani krajnji dio motoričkog neurona se zove aksonski terminal. Unutar njega se nalaze sinaptički mjehurići, koji sadre acetilkolin (neurotransmiter).
    Sinaptička pukotina je, dakle, prostor između aksonskog terminala i naboranog dijela sarkoleme (membrane miićne stanice) nazvanog motorna ploča.
    Na slici se lijepo moe vidjeti i koliko su T-cjevčice (invaginacije sarkoleme) uvučene duboko u stanicu.
    Terminalne cisterne su specifični dijelovi sarkoplazmatskog retikuluma (SR), koji slue kao rezervoari kalcijevih iona (na slici su kalcijevi ioni prikazani kao male crvene točkice).

  8. #8


    Na slici nije prikazana polarizacija motorne ploče, no i ona je polarizirana. Akcijski potencijal, koji dolazi do aksonskog terminala djeluje na sinaptičke mjehuriće da otpuste acetilkolin, to rezultira depolarizacijom motorne ploče. Depolarizacija motorne ploče prouzrokuje irenje akcijskog potencijala du sarkoleme (ovojnice miićne stanice) i skroz po T-cjevčicama (invaginacijama sarkoleme), a to rezultira kontrakcijom sarkomere (kontraktilne jedinice miićne stanice). O tome svemu neto malo vie kasnije.

    Kako "stvar" započinje:
    Kad akcijski potencijal stigne do aksonskog terminala, promjena membranske voltae otvara naponom regulirane kalcijske kanale, dozvoljavajući ionima kalcija (Ca++) da uđu u aksonki terminal.





  9. #9
    Ioni kalcija prouzrokuju da se vie sinaptičkih kesica tj. mjehurića (koji unutar sebe, kao to rekosmo, sadre i acetilkolin) "stopi" s membranom aksonskog terminala.




    Neurotransmiter acetilkolin se, procesom zvanim egzocitoza, otputa iz sinaptičkih mjehurića u sinaptičku pukotinu.
    U isto vrijeme ioni kalcija bivaju ispumpani iz aksonskog terminala.



  10. #10
    Acetilkolin se vee na receptorska mjesta kemijski reguliranih ionskih kanala, to se nalaze u sklopu motorne ploče.





    Vezivanje acetilkolina, na ta (svoja) receptorska mjesta kemijskih reguliranih ionskih kanala, prouzrokuje otvaranje ionskih kanala tj. inflaks (priliv) natrijevih iona (u stanicu) te malo istjecanje (izlazak) kalijevih iona (iz miićne stanice).





    Ta pozicijska izmjena iona izaziva lokalnu depolarizaciju motorne ploče.



+ Reply to Thread

Tags for this Thread

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts