+ Reply to Thread
Results 1 to 5 of 5

Thread: Pomae li iznenadna kaotičnost u odravanju opće ravnotee?

  1. #1
    ...
    Join Date
    Aug 2010
    Posts
    1,922
    size="tall"

    Pomae li iznenadna kaotičnost u odravanju opće ravnotee?

    Znanstvenici su zaključili kako iznenadna neuravnoteženost, pri srčanom ritmu u zdrave osobe, služi da se srčani mišić ne opusti pa tako taj neuravnoteženi način, zapravo, predstavlja preventivu neravnoteže tj. služi za očuvanje daljnje ravnoteže.

    Zašto se "istim očima" ne bi gledala i sva ostala "kaotična" zbivanja?

    Primjera radi, zar se ne bi na iznenadni uragan moglo gledati kao na očuvanje tj. održanje ravnoteže između elemenata, koji sačinjavaju atmosferu na stanovitom području?
    Ili
    Zar se ne bi na potres poveće magnitude moglo gledati kao na preventivu nestabilnosti između pojedinih slojeva zemljine kore?

    Pa na kraju krajeva, nije li povremeno žensko emocionalno izbijanje (kokodakanje i tome slično) potrebno radi održanja mira u kući?
    ili
    Nisu li povremene muške međusobne tučnjave potrebne upravo radi održanja mira unutar neke zajednice?

    Treba li unutar kontinuiranosti doći do porasta napetosti, koja izaziva kaos i vraćanje u početno stanje, s ciljem održanja ravnoteže?
    Te
    Je li to općenita pojava i u prirodi i u društvu?

  2. #2

    Join Date
    Oct 2010
    Posts
    3
    Quote Originally Posted by enky View Post
    Zašto se "istim očima" ne bi gledala i sva ostala "kaotična" zbivanja?"
    Pa nerjetko se i gleda tako kako predlazes...

    Quote Originally Posted by enky View Post
    Primjera radi, zar se ne bi na iznenadni uragan moglo gledati kao na očuvanje tj. održanje ravnoteže između elemenata, koji sačinjavaju atmosferu na stanovitom području?
    Da, to se i cini u znanstvenim studijama tako - komentar je korektan s te strane. Istovremeno, nezaboravimo da to ama bas nista ne pomaze tamo stradalim ljudima, ostecenim ekonomijama, itd.

    Spomenuti "elementi" medjudjeluju, sustav samo u prosjeku tezi u ravnotezu, k tzv. minimumu potencijalne energije. U sustavima s jako puno stupnjeva slobode, kao atmosfera ili more, ili ljudski organizam, taj opci princip je pomalo religiozne metafizicke naravi pa ga je (pre)tesko primijeniti u svakodnevnom zivotu.

    Quote Originally Posted by enky View Post
    Pa na kraju krajeva, nije li povremeno žensko emocionalno izbijanje (kokodakanje i tome slično) potrebno ...
    O zenama sam jos kao mali rekao sto sam imao. U medjuvremenu, nisam nista novo znacajno naucio. Moj komentar je dakle: veliki hm.

    Zadnja 2 pitanja, skoro polu-tvrdnje: u biti da. Ali postoje toliki suptilni detalji, toliki submehanizmi (neke i ne poznajemo jos) koji cine fine razlike od slucaja do slucaja. Lijepa je uvodna, okvirna skoro zen-budisticka tvrdnja. -No, kako zivjeti iz dana u dan?

  3. #3

    Join Date
    Oct 2010
    Posts
    3
    -Hm, gledam vec nekoliko dana zadnju grupu pitanja:

    Quote Originally Posted by enky View Post
    Treba li unutar kontinuiranosti doći do porasta napetosti, koja izaziva kaos i vraćanje u početno stanje, s ciljem održanja ravnoteže? Te je li to općenita pojava i u prirodi i u društvu?
    Mislim da ne razumijem pitanje; presiroko je i djelomice izmijesano za mene. ... U kontinuumu ne treba nuzno dolaziti do napetosti, to drugo ovisi o forsiranju (tjeranju npr. izvana), odnosno pocetnim i rubnim uvjetima promatranog kontinuiranog sustava. Nadalje, kaos u principu ne dovodi do vracanja u pocetno stanje. ... Ravnoteza (cega?) u odnosu na sto?

    Izgleda da zbunjujem dalje, vise nego sto rasclanjujem i odgovaram.

    Branko Grisogono

  4. #4
    ...
    Join Date
    Aug 2010
    Posts
    1,922
    Quote Originally Posted by branko View Post

    Spomenuti "elementi" medjudjeluju, sustav samo u prosjeku tezi u ravnotezu, k tzv. minimumu potencijalne energije.
    Nije mi jasno zato "samo u prosjeku?"
    Ne tei li, zapravo, svaki sistem prema nekoj svojoj ravnotei?

    to znači "minimum potencijalne energije", osim u atmosferskim zbivanjima?
    Moe li navesti neke primjere "minimuma potenicijalne energije" u prirodi (ili drutvu), prema kojima sistemi tee?
    Ne razumijem zato je, po tebi (ako sam dobro shvatila), ravnoteno stanje nuno povezano s minimumom potencijalne energije,
    jer
    ako si na minimumu svoje potencijalne energije, tada vie nema zbivanja pa, shodno tome, sistem vie nije iv - nego mrtav.

    Quote Originally Posted by branko View Post
    U sustavima s jako puno stupnjeva slobode, kao atmosfera ili more, ili ljudski organizam, taj opci princip je pomalo religiozne metafizicke naravi pa ga je (pre)tesko primijeniti u svakodnevnom zivotu.
    Kao to već rekoh:
    "Znanstvenici su zaključili kako iznenadna neuravnoteenost, pri srčanom ritmu u zdrave osobe, slui da se srčani miić ne opusti pa tako taj neuravnoteeni način, zapravo, predstavlja preventivu neravnotee tj. slui za očuvanje daljnje ravnotee.";

    srce je, isto tako, sistem (nepoznato s koliko stupnjeva slobode) i taj miićni sistem nazvan srce je, pak, dio većeg sistema tvz. kardiovaskularnog, koji je, opet, dio jo većeg sistema zvanog - čovjek...niz se moe nastaviti :.

    Sad pitanje: Kako uopće odrediti broj stupnjeva slobode nekog sistema, kad je on kontinuirano povezan s okoliem (osim kad je umjetno izoliran u laboratoriju, kao npr. kultura neke bakterije, ili teorijski u sistemu jednadbi)?

    Ne shvaćam zato bi ono, to se pomoću sistema jednadbi ne moe u potpunosti prikazati, bilo religiozno - metafizičke naravi, ako imamo niz stvarnih/konkretnih primjera odranja ravnotee nekog sistema, putem drastičnih fluktuacija unutar njega, a kao to (uz gore navedeni primjer srca na kojeg ti sad opet skrećem panju, jer sam napor od babe ) su rat, epidemija, potres, poplava, itd ?

    Quote Originally Posted by branko View Post
    -Hm, gledam vec nekoliko dana zadnju grupu pitanja:
    Mislim da ne razumijem pitanje; presiroko je i djelomice izmijesano za mene. ... U kontinuumu ne treba nuzno dolaziti do napetosti, to drugo ovisi o forsiranju (tjeranju npr. izvana), odnosno pocetnim i rubnim uvjetima promatranog kontinuiranog sustava.
    Ako u kontinuumu ne treba nuno dolaziti do napetosti, onda zasigurno postoji neki kontinuum, znanosti poznat, u kojem (do sada) nije niti jednom dolo do napetosti pa bih molila ako bi mi mogao reći o kojem se to kontinuumu radi.

    Quote Originally Posted by branko View Post
    Nadalje, kaos u principu ne dovodi do vracanja u pocetno stanje. ... Ravnoteza (cega?) u odnosu na sto?
    Ne razumijem zato uvodi početno stanje u priču.

    Ako je, jelte, kaos pojava, koja djeluje u smislu smanjenja napetosti tj. vraćanja u (u)ravnote(e)no stanje, onda se ne samo kontinuirano izmijenjuju kaotična i uravnoteena stanja cjelokupne prirode, već i njenih dijelova pa bi u ovoj misli, moebitno, leao odgovor na tvoje pitanje "ravnotea čega? u odnosu na to?".


    Quote Originally Posted by branko View Post
    Izgleda da zbunjujem dalje, vise nego sto rasclanjujem i odgovaram.

    Branko Grisogono
    Pravo muko.

  5. #5
    član
    Join Date
    Aug 2010
    Posts
    256
    Red i nered, kaos i frakta su pojmovi koji se odnose na uvod u temu. Ako se ne varam, mnogi znanstveneici kažu da je na " dnu " svakog nereda ( kaosa ) nalazi red - fraktal, i obratno u svekom redu nalazimo nered. Za primjer se obično navodi " efekt leptira ". Meni se čini da je relacija red - nered, frakat - kaos oscilatorna. Jedna dobra predstava o čemu govorim su pčele. Košnica je primjer reda, a pčele u polju cviječa su primjer nereda. Tako je i s ljudima, tako je i s ljudskim društvom. Naravno, obilje je takvih primjera koji potvrđuju oscilatornu relaciju između reda i nereda, između kaosa i fraktala.

+ Reply to Thread

Tags for this Thread

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts