+ Reply to Thread
Results 1 to 4 of 4

Thread: Je li bolja ravnotea ili neravnotea?

  1. #1
    N'dugu's Avatar
    Join Date
    Sep 2010
    Location
    u oku majmuna
    Posts
    369
    size="tall"

    Je li bolja ravnotea ili neravnotea?

    LJudsko djelovanje moe biti usmjereno odravanju ravnotee ili ruenju ravnotee, odnosno stvaranju neravnotee. Obično smatramo da je ravnoteno stanje neto dobro. Uravnoteene osobe su "dobre", a s neuravnoteenim neto "ne valja". Uzmimo primjer pomaganja slabijemu - to moe biti ispravno radi stvaranja ravnotee čak i kada se ne slaemo s tim slabijim. U ratu u BiH hrvatske snage odabrale su se dogovarati sa Srbima, umjesto da podre slabijeg, Armiju BiH. Na taj način srpskim snagama je uspio onaj klasični "podijeli, pa vladaj", te su se na kraju domogle oko 70% BiH. Kasnija vojna ravnotea ostvarena je suradnjom HV-a i ABiH. U 2. svjetskom ratu suradnja SAD-a s Francuzima i Englezima, te s SSSR-om (koji im nije bio prijatelj) dovela je do sloma 3. Reicha. Dok su Englezi podravali Hitlera protiv Čeha, Austrijanaca i ostalih manjih naroda, on je mogao raditi to je htio. Na kraju je dolo do eskalacije koja je svih kotala puno vie nego da se reagiralo u početku.

    Ideja suzbijanja diskriminacije zasniva se na ideji da treba uspostaviti ravnoteu, u situaciji u kojoj postoji neka neeljena neravnotea u pravima i ansama. Jedni imaju veća prava i anse od drugih, i to treba ispraviti kako bi se uspostavila ravnotea. Ako ene rade za manje novaca od mukaraca, treba im povećati plaće ili mukarcima treba smanjiti plaće kako bi radili za iste plaće kao i ene. Općenito, poslodavcima bi odgovarala vie ova druga opcija, a moe se fino opravdati brigom za ravnopravnost ena. Ako imamo puno manjina, Roma, invalida i slično, uvedimo zakon da se i njima mora dati posao kao i ostalim ljudima. Otkud će se namaknuti novac za financiranje invalida? Pa kad obični ljudi vide da zakon nalae da se mora zaposliti invalida, smanjit će cijenu svojeg rada da bi uopće imali posla i svi će imati koristi. Poslodavcu će ostati jo novca kojim će moći zaposliti i nekog invalida. U malo radikalnijem primjeru, ako imamo 70% nasilja nad enama, a 30% nasilja nad mukarcima u obitelji, treba potaknuti ene da vie tuku partnere, da bi se uspostavila ravnotea od 50:50. Ili nekako uvjeriti mukarce da tuku svoje partnerice manje. to je tee postići.

    Ali zato bi ravnotea uopće bila dobra? Zar samo zato to ekstremne i neravnotene situacije doputaju raznim pekulantima, mufljuzima i bleferima bez pokrića da se ubace i profitiraju iz te situacije? Obično, stvar ide na tetu javnog dobra, jer su anse da će se raditi o kretenu prilično velike. Puno nezgodnih koincidencija dovodi do uruavanja sustava, koji ostaje izvan kontrole i vie ne moe sam sebe regulirati, i u tom slučaju se moe dogoditi da se upravljačkih poluga dočepa neka budala ili lopovska banda. Ali, s druge strane, kako znamo da već sada sustavom ne upravljaju bande i budaletine? S treće pak strane, prevelika ravnotea dovodi do mrtvila koje ljudima ubija motivaciju da ita rade, jer ni na koji način ne mogu promijeniti situaciji. Zato bi je mijenjali? Pa eto tako, u ljudskoj prirodi je da stalno hoće neto novo i da tei promicanju svojih interesa. Od velike neravnotee, kao i od prevelike ravnotee, korist imaju samo oligarhije. Zato je prema mojoj hipotezi poeljna umjerena neravnotea, koja posjeduje svojstvo autoregulacije. No, autoregulacija nije sasvim dovoljna, jer i ljuljukanje oko iste ravnotene točke postaje s vremenom zamorno. Sustav bi morao imati autopoietska svojstva, da sam sebe stvara i reformira, a da svejedno ne iskače iz ravnotee. Kako to postići?

  2. #2
    N'dugu's Avatar
    Join Date
    Sep 2010
    Location
    u oku majmuna
    Posts
    369
    Ideja autopoieze dolazi iz prirode, točnije sustav se shvaća kao iva stanica. Namjerno preskačem najmanje 100 knjiga debele teorije i okrećem se intuiciji i praksi, jer mi kao iva bića morali bismo intuitivno znati to je ravnotea, a to neravnotea. Moda je problem u tome to mi na stvari gledamo iz ograničenog vremenskog okvira od par tisuća godina, dok priroda svoje događaje mjeri u milijardama godina. Za nju su dinosauri tek manji epizodni likovi u povijesti nastanka svemira i ivota. Ili se moda varamo, jer i samo vrijeme je iluzija koju stvaramo da bismo se lake orijentirali? Pojam ravnotee i neravnotee ovisan je o tome kako definiramo vrijeme, jer s i jedno i drugo zbiva u vremenu. Ako gledamo iz ueg vremenskog okvira ili s ograničenijim pogledom na stvari, točka ravnotee će biti na jednom mjestu, a iz nekog ireg okvira i ireg pogleda na svijet bit će drugdje. Za ekonomista točke ravnotee ovise, primjerice, o ponudi i potranji u okviru par godina ili desetljeća, a za kozmologa o irenju i skupljanju svemira, tamnoj materiji, intenzitetu velikog praska. Ako se nai drutveni sustavi - bilo da ih shvaćamo kao hijerarhije autonomnih pojedinaca ili nekakve mree komunikacijskih kanala i događaja - mogu usporediti s prirodnim sustavima, onda se mogu analizirati na isti način i izvlačiti zaključci o (ne)ravnoteama i autopoietskim svojstvima tih sustava, no na kraju se sve svodi na metaforu kojom pokuavamo svoj ivot osmisliti i učiniti ga moda značajnijim nego to jest. Samo smo kolonija termita koji uporno jedu svoju kuću....

  3. #3
    Svjetlana Valentić enky's Avatar
    Join Date
    Aug 2010
    Posts
    1,935
    Moje je miljenje kako je neravnoteni impuls potreban upravo za stvaranje i odravanje ravnotee.
    Neto sam malo o tome zagrebla ovdje, gdje mi se i doktor Grisogono pridruio u razmiljanjima, pa pogledaj, ako eli.

    Moda drugim riječima ovako:
    Ako maknemo na stranu fizikalnu definiciju ravnotee (Ravnotea je stanje u kojem se sve sile koje djeluju na tijelo ponitavaju, tako da je rezultanta jednaka nuli.), mogli bismo reći i kako je ravnotea, zapravo, odravanje odnosa stanovitih vrijednosti jednako napetim.
    Dakle - ulae se određena energija ne bi li omjer tih vrijednosti ostao isti oli troi se ne bi li se o-stalo na mjestu.

    Ako se stoji na mjestu, a vrijeme prolazi, po nama ljudima, to predstavlja nazadovanje.
    Ergo, ljudima je neravnotea - napredak, a ravnotea - propadanje (tj. ono to vodi u "bankrot").

    Spojim li rečeno s tvojim posljednim postom, N'dugu, i idejom autopoieze, nadam se da sam u pravu ako kaem kako smo, mi ljudi, najvjerojatnije samo jedan neravnoteni impuls, koji će pomoći Zemlji odrati svoje ravnoteno stanje.

  4. #4
    N'dugu's Avatar
    Join Date
    Sep 2010
    Location
    u oku majmuna
    Posts
    369
    Da, ovo je zanimljivo. Impuls neravnotee. ivot je, kao takav, impuls neravnotee (ili eros) u ravnotei neivog svijeta (thanatos). Ali to je vrlo mala uneravnoteenost u odnosu na ogromnost prevladavajućeg neivog svijeta. Budući da smo ivi, da sebe doivljavamo ivima (neuravnoteenima i usmjerenima nekamo), mi nastojimo sebe uravnoteiti i gledamo na ivot kao na neko ravnoteno stanje, kao mikrobi u svojoj kapi vode. A zapravo smo mi kao iva bića ta neravnotea, a ljudi su opet jedna dodatna neravnotea u neravnotei ivota, jer imaju i svijest - pobiru informacije, obrađuju ih i pretumbavaju stvari oko sebe i na fizičkom planu. I tako, zapravo, uravnoteuju neravnoteu ivog svijeta, dovode do povratka u ravnoteno stanje, koje je - neivo. ivot je sporadična pojava, ali neravnotena. A svemir je uglavnom uravnoteen i neiv i boli ga briga za to jer nema relativnu svijest o sebi u smislu da bi se morao nekako mijenjati ili napredovati u nekom smjeru. Jednostavno jest to to jest. To je bit ravnotee. I ljudi mu u tome pomau.

+ Reply to Thread

Tags for this Thread

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts