+ Reply to Thread
Results 1 to 6 of 6

Thread: Zašto je Einstein za kvantnu teoriju rekao da je spooky?

  1. #1
    Svjetlana Valentić enky's Avatar
    Join Date
    Aug 2010
    Posts
    1,935
    size="tall"

    Zašto je Einstein za kvantnu teoriju rekao da je spooky?

    Ako se kvantna teorija bavi kvantima, najsitnijim česticama ili djelićima energije, a za svoj opis koristi teorijsku jednadžbu, koja prati valna gibanja, znači li to da se pojava koja je ovdje, tu i sada, istovremeno događa i negdje drugdje? Pretpostavljam kako je zbog ovog 'istovremeno' Einstein kvantnu teoriju nazvao spooky oliti avetinjskom.
    Ili se radi o ovom:
    Pošto se u kvantnoj teoriji razmatraju ponašanja najsitnijih čestica, subatomskih čestica te čestica energije za koje se ne može sigurno znati niti točno gdje su niti točno kada su (znači niti vrijeme niti pozicija u prostoru), a sve u prirodi se sastoji upravo od tih čestica; znači li to, onda, da jedino vjerojatnosti, odnosno razdiobe vjerojatnosti, mogu opisivati svijet oko nas i nas same?
    Tj. ako ta nesigurnost u poziciji i vremenu vrijedi u subatomskom svijetu od kojeg se mi sastojimo, vrijedi li to i za naš vidljivi svijet tj. vidimo li ono što vidimo upravo tamo gdje vidimo i u vrijeme kada vidimo ili bi i ovaj svijet trebalo razmatrati razdiobama vjerojatnosti?
    Možda je Einstein to smatrao spooky?

    Kao laiku, bilo bi mi vrlo interesantno da netko od fizičara objasni kako to da se teorija, koja se bavi kvantima, koristi jednadžbom, koja se bavi valovima?
    i
    Je li logično za zaključiti kako se prirodni zakoni mijenjaju od najsitnijih subatomskih čestica do makro pojava (drveta, čovjeka, planine) pa tako ono što vrijedi za kvante od kojih se sastoji slon, ne mora vrijediti i za slona?

  2. #2
    član
    Join Date
    Aug 2010
    Posts
    256
    size="tall"

    Kvantna teorija

    Čini mi se da je veliki problem u tome što se sve interpretira prema pojavama iz mikrosvijeta, pa se tako i kvanti asociraju s jednicama svjetla ili drugim vidovima energija. Rijtko će se reći da se valno - kvntni fenomeni javljaju i na makrorazinama tako da su ljudi uskračeni za jasno i razumljivo razumijevanje kvantne teorije. Za razliku od takvih gledišta, moje je gledište, da se i na makrorazinama svijeta mogu očtavtai valno - kvantni fenomeni. Zato ću bez ustezanja reći da mi valno kvntno živimo, krećemo se, hodamo, jedemo, radimo, stvaramo se.......... i t.d.

  3. #3
    Einstein je doslovno spomenuo izraz SPUKHAFTE FERNWIRKUNG. U prijevodu, to bi značilo SABLASNO (ili MISTERIOZNO) DJELOVANJE NA DALJINU.
    Naime, po općoj teoriji relativnosti, sva međudjelovanja posljedica su izobličenja prostorno vremenskog kontinuuma koja se propagiraju poput valova. Sredstvo kojim se stvar prenosi je sam prostor, odnosno metrika.
    U kvantnoj fizici, tu ulogu imaju propagatori sila koji su virtualne čestice, dakle ne postoje za stvarno. Da stvar bude gora, pojavljuje se i NELOKALNOST, tj. ponašanje udaljenog sustava koje je na volšeban način povezano nečime što se propagira trenutno, dakle brzinom većom od brzine svjetlosti (EPR paradoks). Zato se ne može govoriti o nečemu čvrstome što međudjeluje a k tome krši i princip lokalnosti. Zato je to Einsteinu bilo spooky (jezovito, mistično, sablasno, uzmite riječ koja vam paše).

  4. #4
    član
    Join Date
    Aug 2010
    Posts
    256
    Sve točno gospodine. Možda ste trebali dodati i to da sve to vodi u Bhoomov holografski svijet i svemir. No ima tu jedna " kvaka " ,a to su te dvije virtualne čestice, koje kao " sjena " prate dvije stvarne. Vjerujem da Vam je to poznato. No mi danas svi više moramo znati i poznavati KREATIvNI POTENCIJAL I MOĆ PLAZME i prestati priželjkivati tvornice po kojima pršte zakovice, usijana željeza, ili električni lukovi zavarivača. Plazma nije nikakva apstrakcija, ništa sablano. To je stvaranost kao i svaka druga. Sablasne su sjene - virtualan plazma. Ako znate nešto o tome, napišite.

  5. #5
    Svjetlana Valentić enky's Avatar
    Join Date
    Aug 2010
    Posts
    1,935
    Ovako sam ja to shvatila, otprilike:

    Einsteinova sumnja u dio kvantne teorije, koji sugerira istovremeno djelovanje iz jednog lokaliteta na drugi (bez obzira na udaljenost), ostaje neriješena tijekom cijelog dvadesetog stoljeća.
    Logično je da je Einstain takvo lokalno istovremeno djelovanje na neku udaljenost nazvao "sablasnim", jer se kosi sa suštinom njegove teorije po kojoj se ništa ne može kretati brže od brzine svjetlosti.

    Krajem 20-tog stoljeća, koliko je meni poznato, izveden je matematički teorem, prilično poznat (Bellov teorem), koji pomoću određene nejednadžbe potvrđuje Einsteinovu sumnju, međutim taj teorem (ako sam dovoljno dobro upućena) nije dokazan, tako da pitanje i dalje ostaje neriješeno tj. otvoreno - i, doista, izrazito povezuje filozofiju i fiziku.

    Bilo bi mi drago, ako bi nas netko informirao o najnovijim znanstvenim saznanjima, koja potvrđuju ili odbijaju mogućnost istovremenog djelovanja na udaljenost.

  6. #6

    Join Date
    Sep 2010
    Posts
    111
    Nedavno sam ponovno pročitao duhovite filozofske primjedbe od enky; kao i, "uvijek", posebna tumačenja od Geze; o Einsteinovoj kritici kvantne teorije na početku njenog razvoja.

    Čini mi se korisnim dodati toj diskusiji neka najnovija saznanja.

    U Einstenovo vrijeme (od prije približno 100 godina), nisu se mogle niti zamisliti mikroinstrumentarije, koje se danas koriste. Na osnovi današnjih mjerenja "spooky action at a distance", pokazuje se ne samo fascinantnim, nego i realnim (iako još neobjašnjivim).
    To se svojstvo u mikrokozmosu čak nastoji iskoristiti formiranjem "stroja iz snova" - kvantnog kompjutera. Usvojen engleski naziv za ovu nevjerojatnu povezanost udaljenih istovrsnih kvantnih sistema je "entanglement" (nama najbliži prijevod je "isprepletenost").
    U daljnjem ću tekstu koristiti engleski naziv.

    Početni eksperiment za ispitivanje entanglement bio je optički entanglement s dva fotona. Njih su eksperimentalno razdvojili, no bez obzira na udaljenosti, oni su se i dalje ponašali kao jedan kvantni objekt.

    U daljnjim istraživanjima prelazi se na istraživanje enganglementa kvantnih sistema čvrstog stanja. Ti kvantni sistemi su elektroni super-vodiljivih materijala. Znanstveni ekperimentatori te elektrone "vode" do ugljične nano-cijevi, koja ih razdvaja i oni dalje "putuju" do izdvojenih nano-točaka. Iako potpuno razdvojeni, i dalje su "entangled", što znači da iz ponašanja jednog možemo istovremeno saznati sve o ponašanju drugog.

    - Ovdje smo spomenuli dva instrumenta, koji su u Einstainovo doba bili nezamislivi, jer "nano" označava tisućiti dio mikrona. U navedenim su eksperimentima nano-točke bile udaljene nekoliko mikrona, no to je za elektrone, koji su toliko mali da se njihova masa izjednačuje s energijom, izrazito velika udaljenost.

    Posljednjih se godina ispitivanje "entanglementa" proširilo i na "umjetne atome", izrađene od bilijuna aluminijevih atoma, a ponašaju se kao jedna jedinka. Oni mogu postići dva energetska stanja, koja se označuju kao "nula" i "jedan" pravilnih bitova uobičajenih elektronskih računala. Međutim, ovi su "atomi" kvantni sistemi i slijede čudne kvantne zakone, koji dozvoljavaju superpoziciju oba stanja istovremeno. To omogućuje izvanredno povećanje storiranja podataka, kao i snage procesiranja. Spomenuti umjetni atomi i slične formacije nazivaju se "kvantni bitovi" (qubits). Entaglement takva tri qubita je izvanredno koristan, jer - iako razdvojeni - dovoljno je pratiti jednog od njih, da bi se znalo što se događa s ona druga dva.

    Eto, tek toliko o "avetinjskom djelovanju na udaljenosti", koje čovjek danas, iako ta pojava još uvijek nije znanstveno objašnjena, pokušava praktično ispitati i iskoristiti.

+ Reply to Thread

Tags for this Thread

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts