+ Reply to Thread
Page 2 of 2 FirstFirst 1 2
Results 11 to 15 of 15

Thread: Globalno zatopljenje - ili novo ledeno doba

  1. #11
    Quote Originally Posted by Apemant View Post
    Damn, ne mogu izdržati.


    Što je 'okruglo' u brojci od 0.8 stupnjeva?

    Primjedba u redu na pojam okruglo, ali broj 0,79 ili 0,81 se uklapaju u broj okruglo (stilski izraz) 0,8 oC.

  2. #12
    Quote Originally Posted by enki View Post
    Vezano za gradove te njihov utjecaj u porastu opće temperature zraka, palo mi je na pamet sljedeće:
    Kako najveći dio Zemljine površine čine oceani te nakon njih imamo još ogroman prostor (pustinje, prašume itd.) na kojima nije baš moguće vršiti mjerenja što bi ulazila u statističke obrade podataka, a, s druge strane, u gradovima imamo velik broj mjernih stanica - nije li logično za reći da je utjecaj gradova i industrijskih zona na porast opće temperature zraka zapravo nategunta mogućnost, a ne činjenica?

    Je li se ikada kao jednu od mogućnosti povećanja opće temperature zraka Zemljine atmosfere uzimalo u obzir kretanje ciklona i anticiklona na način da je prevladavao prijenos toplijeg zraka s juga prema sjeveru pa je zato temperatura porasla?
    oli
    Postoji li mogućnost da je većina ciklona i anticiklona u zadnjih 100 godina, putujući od zapada prema istoku, kretala sa stupanj, dva niže geografske širine (u odnosu na, naravno, njihovo kretanje prethodnih 100 godina o kojem ne znamo kol'ko ne znamo ), što bi rezultiralo nešto većim influksom toplog zraka u umjereni pojas te, je l', posljedično i zagrijavanjem opće atmosfere zraka?

    (nekad sam jako naporna. danas je bio jedan takav dan. )
    Uvijek postoji međuovisnost oceana i kopna, pa tako i utjecaj gradova. Mjerenja temperature zraka traju preko 2 stoljeća, negdje i dulje, a poznavanje procesa (anti)ciklona i fronti je oko 100 godina. Ipak postoje mogućnosti povezivanja temperatura i (anti)ciklona i nalaženja određenih zakonitosti. Brojka 0,8 oC je za cijelu Zemlju, no postoje i odgovarajuće brojke za sjevernu odnosno južnu polutku, za područja između pojedinih zemljopisnih širina itd.
    Ako se pogleda vrijeme na svim kontinetima može se uočiti da jedino Europa ima najpovoljniju klimu. Pogledati velike gradove (milion ili više stanovnika), kao mjesta razmjerno povoljna za život, na ostalim kontinentima i njihov položaj, tj. zemljopisnu širinu, vidi se da su skoro svi razmjerno južnije od sličnih gradova u Europi. Koji je milionski grad u Aziji, sjevernoj ili južnoj Americi na zemljopisnoj širini recimo 55 ili više stupnjeva zemljopisne širine. Npr. New York je na istoj širini kao i Napulj (pogledajte gdje je Dubrovnik), a vremenski uvjeti su drastično drugačiji. Kada je zapalo 50 cm snijega u Napulju? Dobro vrijeme u Europi možemo zahvaliti isključivo Golsfkoj struji (usput rečeno ista je oko 100 puta jača od toka rijeke Amazone).

  3. #13
    ...
    Join Date
    Aug 2010
    Posts
    1,922
    Quote Originally Posted by mica-maca View Post
    Ipak postoje mogućnosti povezivanja temperatura i (anti)ciklona i nalaženja određenih zakonitosti.
    Znate li, možda, jesu li, do sada, pronađene određene zakonitosti?

    Što se tiče dijela, koji pridaje značaj zagađivanju kod povećanja opće temperature atmosfere, pitala bih par stvari:

    Obzirom da su gradovi i industrijski centri veliki proizvođači CO2 pa je, stoga, iznad njihovog područja dugovalno hlađenje Zemlje smanjeno te time ta područja dolaze do izražaja kao jedni od mogućih uzročnika povećanja prosječne temperature, pitala bih koliki su (ako znate) statistički podaci o količini Zemljine površine što otpada na gradove&industrijske centre i na koji se način, pri izračunima njihovog utjecaja na opću temperaturu Zemlje, označava mogućnost pogreške (tih izračuna)?

    Nadalje, jesu li u izračune o povećanju prosječne temperature Zemljine atmosfere uvršteni i podaci o sječi šuma, kao proizvođačama kisika i potrošačima ugljičnog dioksida te je li, uopće, moguće da čovjek time može poremetiti bilo kakvu ravnotežu kada se zna da su oceani najveći proizvođači kisika tj. mediji sposobni za neusporedivo (u odnosu na sve ostalo) upijanje CO2?

    Na kraju još i ovo: čitam i, u zadnje vrijeme, kako znanstvenici naglašavaju da oceani gube svoju sposobnost upijanja stakleničkih plinova (zašto?) pa bih zamolila ako bi mi mogli objasniti povezanost s rečenim do sada.

  4. #14

    Join Date
    Nov 2010
    Posts
    11
    Laički gledano. čini mi se da je ta teorija o globalnom zatopljenju interesno motivirana. Zapadnoeuropske zemlje uvede tu teoriju u priču, traže ograničenje ispuštanja CO2 i time opstruiraju razvoj Indije i Kine koje svakako ne mogu ispunjavati odredbe o ispuštanju CO2 vezano za neku referentnu godinu iz prošlosti osim ako ne žele ostati na sadašnjem stupnju razvijenosti.

    Moje je mišljenje da je Zemlja prevelika da bi utjecaj povećanog CO2 i drugih stakleničnih plinova bitno utjecao na klimu na njoj.

    Možda je OT ali zanima me jedan drugi mogući utjecaj na klimu na Zemlji:
    Naime, u središtu Zemlje je užarena jezgra koja sama po sebi ne dobija nikakvu energiju izvana nego se, po logici stvari, ta jezgra polako hladi odajući toplinu u svemir. Može li doći do situacije da taj "dotok" topline iz središta Zemlje bude sve manji i da nam na kraju umjetno izazivanje "globalnog zatopljenja" bude spas?

  5. #15

    Join Date
    Sep 2010
    Posts
    111
    Ja, lično, smatram da nam to ne može pomoći, no to je samo moje mišljenje bez ikakvih znanstvenih podataka.
    Naime, ne mislim da čovjek može djelovati na sudbinu čitave planete, a ona se prije ili kasnije mora ohladiti.

+ Reply to Thread

Tags for this Thread

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts